Westminsterska opatija

Sredinom 11. stoljeća kralj Eduard izgradio je na ovom mjestu crkvu posvećenu sv. Petru, koja je ubrzo postala poznata kao 'west minster', dok se naziv 'east minster' odnosio na Katedralu sv. Pavla. Od tadašnjega zdanja nije ostalo mnogo, no udareni su temelji najznačajnije engleske sakralne građevine.

Kralj Henry III. sredinom 13. stoljeća Opatiju je obnovio u gotičkom stilu, a i službeno ju je proglasio mjestom krunjenja i ukapanja engleskih vladara. Zapravo je time samo 'stavio na papir' ono što se u Westminsterskoj opatiji ionako događalo još od stupanja na vlast Williama Osvajača 1066. godine te je tako do danas ondje okrunjeno gotovo 40 monarha. Na popisu nedostaju tek dva, iz razloga što dva kralja nikada ni nisu službeno okrunjena.

Osim članova kraljevskih obitelji, u Opatiji su pokopane i mnoge važne povijesne ličnosti, poput Isaaca Newtona, a ukupno je ondje više od 3000 grobnica. Također, postavljene su i brojne spomen ploče osobama koje su ostavile važan trag u britanskoj povijesti. Jedan od poznatih dijelova Westminster Abbeya jest Pjesnički kutak (Poets' Corner), u kojem su vječno počivalište pronašli brojni slavni pjesnici i spisatelji ili im je ondje pak postavljen spomenik. Tako se ondje, među ostalima, nalaze grobnice Charlesa Dickensa, Geoffreya Chaucera (autora Canterburyjskih priča) i Rudyarda Kiplinga, dok su spomenike dobili Jane Austen, John Keats, William Shakespeare i mnogi drugi.

Zanimljiv je i poseban status Opatije u crkvenoj hijerarhiji. Ona tako nije pod upravom ni biskupa ni nadbiskupa, nego odgovara izravno britanskoj kruni. Tu je povlasticu dobila sredinom 16. stoljeća, no ni prije nije imala biskupa ili nadbiskupa, s ozbirom da je još od 1222. godine bila pod izravnom upravom pape.

Radno vrijeme

Cijene ulaznica