Dvorac Versailles

Dvorac Versailles jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih znamenitosti u Francuskoj, a cijeli je kraljevski kompleks godinama služio kao uzor sličnim projektima europskih aristokrata.
Dvorac Versailles Dvorac Versailles

Ako su neki europski dvorac ili palača ostvarili posebno velik utjecaj na europsku arhitekturu i način na koji aristokracija iskazuje moć ili bogatstvo, onda je to francuski Versailles. Koristio se kao kraljevska rezidencija od Luja XIV. do Luja XVI. te je služio kao pokazatelj francuske moći, ali i kao uzor drugim monarsima kada su se upuštali u gradnju ili obnovu svojih rezidencija.

Ukupno je Versailles kao sjedište francuske vlasti služio više od 100 godina, odnosno od 1682. do 1789. godine. Više desetaka tisuća radnika podizalo je taj dojmljivi kompleks. Troškovi gradnje bili su golemi, a zanimljivo je da nisu potpuno izračunati ni danas.

Selidba Kralja Sunca iz Pariza u Versailles

Versailles je isprva služio kao lovački paviljon kralja Luja XIII., da bi ga njegov sin, Luj XIV. pretvorio u kraljevsku palaču. Takva se odluka može učiniti čudnom, no Lujeva averzija prema Parizu učinila je Versailles razumnim izborom za novo sjedište Kralja Sunca, kako su ga zvali.

Naime, Luj XIV. proglašen je kraljem 1643., kada je imao svega pet godina, a već 1648. započeo je ustanak protiv vlasti, prozvan Fronda po stranci koja je pokrenula pobunu. S obzirom na neugodna iskustva proživljena tijekom pet godina sukoba (trajao je do 1653.), Luj je ubrzo nakon stupanja na vlast odlučio nadograditi očev paviljon te preseliti kraljevsko sjedište u Versailles, tada selo nadomak Pariza.

Uigrani umjetnici okupili se iznova kako bi pisali povijest

Glavnu ulogu u proširenju paviljona, odnosno gradnji kraljevske palače dobio je Louis Le Vau, predivne je vrtove projektirao Andre Le Notre, dok je Charles Le Brun, inače Lujev miljenik, radio na oslikavanju unutrašnjosti, ali i na dizajniranju brojnih fontana i skulptura.

Zanimljivo je da je navedeni trojac zajedno radio i na dvorcu Vaux-le-Vicomte, koji je dovršen 1661. godine. Navedeni je dvorac bio projekt Lujevog ministra financija Nicolasa Fouqueta, impresivan pokazatelj bogatstva i moći svojeg vlasnika, ali ga je koštao slobode, nakon što je Kralj Sunce posumnjao u načine financiranja gradnje. Ipak, očito mu se svidjelo što je ondje vidio te je francuski vladar trojicu spomenutih umjetnika angažirao na još izazovnijem projektu - gradnji nove kraljevske rezidencije i pripadajućih vrtova.

Na Versaillesu su radili i drugi arhitekti, među kojima se posebno ističe Jules Hardouin-Mansart, zbog izgradnje slavne Dvorane zrcala, danas vjerojatno najznamenitije prostorije u Dvorcu. Osim zbog svoga sklada i ljepote, Zrcalna je dvorana poznata i po tome što je u njoj 28. lipnja 1919. potpisan mirovni ugovor između Saveznika i Njemačke, kojim je i formalno okončan Prvi svjetski rat.

Jedna od omiljenih francuskih atrakcija

Nakon Francuske revolucije, Versailles gubi dotadašnju funkciju, da bi 1837. godine, tijekom vladavine Luja-Filipa, bio pretvoren u Nacionalni muzej povijesti Francuske. Godine 1979. uvršten je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, što je bila još jedna potvrda njegovog značaja na svjetskoj razini.

Danas je Versailles sa svojim vrtovima jedna od omiljenih francuskih atrakcija, koju svake godine posjećuju milijuni ljudi, želeći se opustiti u minu ili osjetiti dašak raskoši u kojoj je uživala francuska kraljevska obitelj.

Cijene ulaznica

Opis Cijene
Karta za sve dijelove kompleksa (Passeport) 18,00 €
2-dnevna karta za sve dijelove kompleksa (Passeport 2 Jours) 25,00 €
Karte za najpoznatije prostorije (npr. Dvorana zrcala) 15,00 €
Podatci navedeni u tablici ili natuknicama provjereni:
24. 8. 2015.

Provjerite cijene smještaja u Parizu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti