Karanac

Tridesetak kilometara od Osijeka, otprilike na pola puta prema mađarskom Mohaču, smjestilo se etno selo Karanac. Mjesto je to najzaslužnije za preporod baranjskog turizma, a zadovoljni posjetitelji redovito se vraćaju kako bi uživali u ugodnoj atmosferi baranjskoga sela.
KaranacKaranac
Domaće životinje
Obiteljsko gospodarstvo Sklepić
Obiteljsko gospodarstvo Sklepić
Obiteljsko gospodarstvo Sklepić
Obiteljsko gospodarstvo Sklepić
Obiteljsko gospodarstvo Sklepić

Povijest Karanca

Povijest Karanca seže još u 14. stoljeće, kada se prvi puta spominje u pisanim dokumentima. Svoj trag ondje su ostavili brojni osvajači, od Mađara, preko Turaka do Austrijanaca. Najznačajniji trag za današnji Karanac ostavilo je vrijeme habsburške vladavine. Nakon Mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, Hrvatska se konačno oslobodila od Turaka, a Leopold I. postaje uvjerljivo najmoćniji vladar na području srednje Europe.

Uskoro taj habsburški vladar započinje s dijeljenjem posjeda zaslužnim vojskovođama, a Karanac je potpao pod vlastelinstvo Darda, koje je, uz vlastelinstvo Eugena Savojskog, okupljalo najveći dio baranjskih naselja. Prvi vlasnik bio je vojskovođa Friedrich von Veterani, no sredinom 18. stoljeća preuzima ga obitelj Esterhazy. Mađarski velikaši danas su mnogima najpoznatiji po torti koja nosi njihovo ime (torta Esterhazy), no na području srednje Europe, pa tako i kod nas, ostavili su značajan povijesni trag. Štoviše, radi se o jednoj od najbogatijih zemljoposjedničkih obitelji onoga vremena, a u Baranji kao podsjetnik na njihovu vladavinu ostao je dvorac u Dardi, od Karanca udaljenoj 20-ak kilometara.

'Španjolska' arhitektura u baranjskom Karancu

Dok hodate Karancem, za oko će vam vjerojatno 'zapeti' tradicionalna arhitektura, koja kao da je stigla iz srca Španjolske. Izdužene kuće sagrađene oko dvorišta, dugački trijemovi i zidovi oslikani zanimljivim motivima doista podsjećaju na imanja kakva se mogu vidjeti na španjolskom jugu ili u njihovim nekadašnjim kolonijama, no zapravo se radi o tradicionalnim panonskim kućama, intenzivno građenima baš u vrijeme austro-ugarske vladavine.

Obiteljsko gospodarstvo Sklepić

Karakteristika takvih posjeda spojeni su objekti na imanju, pa se tako u slijedu obično nalaze i kuće i alatnice i štale ili ostali gospodarski objekti. Kako se uzduž takve spojene građevine pruža natkriveni trijem, domaćini imaju mogućnost obavljanja svojih poslova, a da ih ne ometaju vremenske neprilike. Tijekom toplijeg razdoblja u godini, trijemski lukovi pružaju i vrlo djelotvornu zaštitu od sunca.

Ukrašeni zidovi pak nisu tapete ili ostatak prošlih vremena, nego su, naprotiv, vjerojatno nedavno oslikani. Za to se brinu marljivi mještani koji koriste tradicionalne valjke s urezanim motivima i tako oslikavaju zid. Jednostavno i neodoljivo!

Što posjetiti (znamenitosti) u Karancu

Gosti u Karanac prije svega dolaze zbog autentičnog doživljaja baranjskoga sela, pa su u skladu s time glavne atrakcije obiteljska imanja uređena u starinskom stilu. Tako na obiteljskim gospodarstvima koja se bave turizmom možete uživati u domaćim životinjama, tradicionalnom načinu života i domaćoj hrani.

Vlasnici restorana Baranjska kuća (www.baranjska-kuca.com) otvorili su i 'Ulicu zaboravljenog vremena', mjesto čiji je cilj turistima predstaviti danas pomalo zaboravljene stare zanate. Tako ondje možete vidjeti radionicu za klompe, drvene košare, drvene bačve, glinu i štošta drugo, a tu su i kovačnica, brijačnica i stari mlin. Sve je dodatno 'začinjeno' devet metara visokim vidikovcem, s kojeg se vidi ostatak mjesta. Vrlo zanimljiva i hvale vrijedna inicijativa.

U središtu mjesta nalazi se crkva sv. Donata, sagrađena oko 1830. godine i obnovljena početkom novog tisućljeća.

Kada posjetiti Karanac?

Turisti Karanac najčešće posjećuju tijekom toplijeg dijela godine (proljeće - jesen) i božićno-novogodišnjih praznika. Tijekom vršnih razdoblja mjesto može biti sasvim popunjeno, pa smještaj trebate rezervirati što ranije.

Topliji dio godine svakako je zanimljiviji za posjet. Cijelo mjesto i okolni kraj zazelene, vinske ceste su otvorene, životinje izađu iz svojih staja - sve je nekako življe. S druge strane, zima također ima svojih prednosti. Manje je gužvi, Karanac i okolna mjesta ukrašena su brojnim božićnim lampicama, zasnježeno selo poseban je doživljaj, a i sigurno ne ćete imati problema s komarcima. :)

Prijevoz do Karanca

Karanac se nalazi u općini Kneževi Vinogradi i vrlo je lako dostupan automobilom. Ceste su dobro označene te ne ćete imati problema doći do njega.

Ako dolazite iz smjera Osijeka, možete koristiti dva pravca.

Prvi slijedi cestu Bilje - Lug - Kneževi Vinogradi. Na kružnom toku kod ulaska u Kneževe Vinograde trebate skrenuti lijevo i voziti ravno oko četiri kilometra. Tada stižete do križanja na čijoj se desnoj strani nalazi ulaz u Karanac.

Drugi pravac ide preko Darde. Nakon što prođete kroz to mjesto (ili tek pored njega, ovisno iz kojeg dijela Osijeka krećete), nakon desetak kilometara naći ćete se na križanju na kojemu trebate skrenuti desno (prema Karancu i Kneževim Vinogradima). Nakon otprilike tri kilometra vožnje, stižete do križanja na čijoj se lijevoj strani nalazi ulaz u Karanac.

Do Karanca možete i Panturistovim autobusima (www.panturist.hr), koji se ondje zaustavljaju na liniji Beli Manastir - Batina. Jednosmjerna karta iz Belog Manastira košta 20 kuna, dok se na povratnu kartu obračunavaju različiti popusti u iznosu od 10 do 80 posto.

Događanja u Karancu

Da se u Karancu ozbiljno radi na turizmu, svjedoče i dva, sada već tradicionalna, događanja.

Prvi je Etno sajam, koji se održava više puta u godini (za svako godišnje doba zasebno). Gosti imaju mogućnost doživjeti selo kroz izložbe tradicionalnih proizvoda, razgledavanje malog zoološkog vrta, jahanje, tamburašku glazbu ili kušanje domaće hrane.

Krajem godine, u studenom ili prosincu, održava se Čvarak fest. Domaćini organiziraju natjecanje u spravljanju ove popularne, danas i prilično skupe, delicije. Posjetiteljima pripada uloga degustatora, pa se tako možete odlično zabaviti i usput uvidjeti što razlikuje 'obični' čvarak od 'najboljeg'. Ovaj festival održava se u sklopu zimskog izdanja Etno sajma.

Smještaj u Karancu

Karanac, prema posljednjem popisu stanovništva, ima nešto manje od tisuću stanovnika. Sve više njih okreće se turizmu i nudi smještajne kapacitete na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Začetnik turizma u Karancu jest obitelj Sklepić (www.sklepic.hr), koja u toploj prijateljskoj atmosferi istodobno može ugostiti 15-ak gostiju. Ako želite istinski odmor i doživljaj baranjskog sela, autohtono seljačko gospodarstvo obitelji Sklepić odličan je izbor.

Obiteljsko gospodarstvo Sklepić

Na svojem imanju, osim soba, imaju i etnološku zbirku, pušnicu, vinski podrum itd. Jedna od zanimljivosti jest da je dio soba nazvan po lokalnim junacima iz pjesama, romana i filmova, poput Đuke Begovića ili Andrije Čordaša.

Uz noćenje, Sklepići gostima nude i bogati domaći doručak, sastavljen od domaćih specijaliteta - kulena, mladog sira, turšije, jaja i pekmeza te langošica i pogačica iz krušne peći.

Trud koji Sklepići ulažu u usluživanje gostiju nije prošlo nezamijećeno. Mnogi gosti se ondje rado vraćaju, a o kvaliteti govori i to što je obitelj Sklepić još 2003. godine dobila nagradu Turistički cvijet za kontinentalni turizam (nagrada 'zeleni cvijet').

Avanturistički turizam u Karancu

Ljubitelji aktivnog odmora mogu se odlučiti za dvodnevne avanturističke pakete (www.baranya-adventure.com), koji obuhvaćaju razne zanimljive aktivnosti, poput vožnje terenskim vozilom po Baranji, kulinarskog tečaja, posjeta vinskom podrumu u Kneževim Vinogradima i kušanja vina, isprobavanja starih sportova itd.

Program se izvodi tijekom cijele godine za grupe od 4 do 20 osoba, a obuhvaća dva noćenja s doručkom u Karancu, kulinarski tečaj, vožnju terencem, posjet vinariji uz degustaciju više sorti vina, dva ručka i jednu večeru te osiguranje. Cijena takvog aranžmana je 874,00 kuna, dok je jednodnevni paket 135 kuna jeftiniji.