Konjščina

Na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, u blizini Zlatar Bistrice, nalazi se mjesto Konjščina. Iako većini ljudi ne zvuči poznato, ovo naselje ima važno mjesto u hrvatskoj povijesti.
Konjščina Konjščina

Stari grad Konjščina

Uz glavnu cestu, koja povezuje Zabok i Novi Marof, smješten je konjščinski Stari grad. Ovaj je kaštel godinama bio strateški važan objekt u Hrvatskom zagorju, pogotovo u njegovom nizinskom dijelu. Nedavno obnovljena utvrda potječe s kraja 15. stoljeća, što se može provjeriti u ispravi kojom je kralj Matija Korvin dopustio grofovima Kristoforu i Ivanu Konjskom podizanje utvrde u Selnici. Naime, to je bilo ime tadašnjeg naselja, a kasnije je zbog obitelji Konjski, podrijetlom iz bjelovarskog kraja u blizini Rovišća, dobilo ime Konjščina.

Glavna karakteristika ovog kaštela jest to što je izgrađen u ravnici i to ga izdvaja od ostalih zagorskih dvoraca i utvrda, koji su, u pravilu, građeni na uzvisinama. Stari grad, jednako kao Đurđevac i Ribnik, jedan je od rijetkih primjera wasserburga, odnosno nizinske vodene utvrde okružene dvostrukim opkopom u koju se ulazilo preko mosta. Tlocrt je kvadratnog oblika, a na svakoj se strani nalaze kule - tri polukružne te ulazna četvrerokutna kula.

Najveća bitka s Osmanlijama u Hrvatskom zagorju

Prije šest stoljeća, točnije 1545. godine, ovdje se održala najveća bitka s Osmanlijama u Hrvatskom zagorju. Naime, zbog svog strateškog položaja, ali i utvrđenosti, konjščinski je Stari grad bio izvrsno mjesto za doček Turaka. Njihova je vojska bila u pokretu prema Štajerskoj, a u blizini nisu imali nikakvo zaleđe za zaštitu.

Turke su na njihovom osvajačkom pohodu odlučili presresti ban Nikola Zrinski i grof Juraj Wildenstein. Turska se vojska, pod vodstvom Ulama-paše, prije toga utaborila kod ušća potoka Selnice u rijeku Krapinu. Kad su čuli što im se sprema, dana 4. svibnja Turci su iznenada prešli tamošnji jarak i udarili na nespremnu hrvatsku vojsku, koja se raspršila, a ban i grof svoj su spas pronašli u utvrdi. To je bila jedina bitka s Turcima na otvorenom polju u Hrvatskom zagorju, a u njoj je sudjelovao i Franjo Tahy, koji je kasnije preuzeo stubičko-susedgradsko vlastelinstvo.

Konjščina je 1573. godine bila i dio Seljačke bune, a danas se pred Starim gradom nalazi informacijska ploča koja nas podsjeća na te dane.

Obnova utvrde i Sajam pri Starom gradu

Kroz povijest su se kao vlasnici Konjščine pojavljivali i Zagrebačka biskupija te Maksimilijan Vrhovac, za kojeg kažu da je kaštel preuredio u žitnicu, ali krajnji 'udarac' Starome gradu zadali su potres 1880. godine i dva svjetska rata, nakon kojih je bio prilično razrušen i prepušten propadanju.

Krajem 1990-ih ipak se krenulo s obnovom utvrde, pa se dio arheoloških materijala pronađenih tijekom iskapanja može pronaći u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.

Od 2007. godine, u mjesecu svibnju, pred utvrdom se održava 'Sajam pri Starom gradu', na kojemu se mogu vidjeti brojni stari običaji i zanati (vitezovi, kovači, lončari, medari, gutači vatre, žongleri, plesači, glagoljaši), a ujedno se i oživljava već spomenuta bitka s Osmanlijama.

Crkva sv. Dominika

Osim utvrde, u Konjšini vrijedi pogledati i crkvu sv. Dominika, koja se nalazi nekoliko stotina metara od Staroga grada. Na blagdan ovoga sveca, 8. kolovoza, u mjestu se održavaju brojna kulturna i društvena događanja. Isprva je konjščinska župa bila posvećena sv. Nikoli, prema popisu župa iz 14. stoljeća, a na popisu iz 1501. godine pojavljuju se zapisi koji potvrđuju da je tada posvećena sadašnjem zaštitniku. Današnja crkva izgrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća u baroknom stilu.

Korisne informacije i smještaj

U Konjščini se nalaze pošta, ljekarna, ambulanta, banka i benzinska postaja te nekoliko samoposluga, pekara, kafića i restauranata (pizzerija). Hotelski smještaj u samome mjestu ne postoji, ali u blizini je Marija Bistrica, gdje se nalazi hotel Kaj, dok su u Donjoj Stubici Terme Jezerčica.

Prijevoz do Konjščine

Osobnim automobilom do Konjščine je najlakše stići cestom D24, koja povezuje Zabok, Zlatar Bistricu, Konjščinu, Budinščinu i Novi Marof. Budući da su Zabok i Novi Marof jedni od čvorova na autocestama A2 Zagreb-Macelj i A4 Zagreb-Goričan, tako se onda do ovoga mjesta može stići kombinacijom autocesta i ceste D24.

Do Konjšine se može stići i cestom D3, koja od Zagreba vodi do Svetoga Ivana Zeline, nakon kojega se onda u mjestu Hrastje skrene prema Donjem Orešju, Jertovcu i Konjščini. Treća opcija jest čvor Komin na autocesti A4 Zagreb-Goričan, nakon kojeg se vozite do već spomenutog Hrastja i zatim skrenete prema Konjščini.

Autobusi Čazmatransa (www.cazmatrans.hr) od Zagreba do Konjščine voze radnim danima četiri puta dnevno, a vikendom jednom do dva puta, s time da su svi polasci u popodnevnim i večernjim satima. Cijena karte u jednom smjeru iznosi 48 kuna, a povratne 77 kuna. Autobus vozi preko Sesveta, Soblinca, Svetog Ivana Zeline, Hrastja i Jertovca, a za cijeli put mu treba oko 1,5 sat.

Konjščina je i jedna od postaja na željezničkoj liniji Zagreb-Varaždin, pa vlak do nje vozi i više od 10 puta dnevno, s time da je preko tjedna prvi polazak iz Zagreba u 4:33, a posljednji u 22:25 sati. Redovita cijena karte u jednom smjeru iznosi 43 kune. Vlak usput staje u nekoliko zagrebačkih naselja, Zaprešiću, Velikom Trgovišću, Zaboku, Bedekovčini, Zlatar Bistrici te u još nekoliko manjih mjesta, pa se stoga putuje skoro dva sata. Postoje i brži vlakovi, kojima treba oko 80 minuta, ali oni staju samo u Zaprešiću, Zaboku i Zlatar Bistrici.

Provjerite cijene smještaja u Konjščini

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Konjščina
Vremenska prognoza za Konjščinu

Vremenska prognoza za Konjščinu (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Konjščinu.