Slunj

Vozeći se 'starom cestom' prema Plitvicama ili Dalmaciji, sigurno ste prošli kroz Slunj, grad koji je smješten na obalama rijeka Slunjčice i Korane.
Slunj Slunj

Prvi puta spominje se u 12. stoljeću, a kolika mu je bila važnost tijekom prošlosti, svjedoče i nedavno obnovljene zidine Staroga grada na kamenitoj uzvisini iznad Slunjčice, a koji se izvrsno vidi s odmorišta uz magistralnu cestu D1.

Što posjetiti (znamenitosti) u Slunju

Stari grad

Stari grad je kroz prošlost bio vlasništvo Frankopana, kao i brojne druge utvrde u okolici. Prvi put se kao feudalni grad spominje krajem 14. stoljeća, a početkom 15. stoljeća se piše i o naselju, odnosno trgovištu s druge strane Slunjčice, koje je kroz dio povijesti povezivao i most preko rijeke. S vremenom se, zbog osmanskih napada, feudalni grad pretvorio u obrambenu utvrdu, da bi se krajem 17. stoljeća Slunj počeo pretvarati u mjesto kakvo i danas poznajemo. Svemu tome je pridonijela i odluka austrijskog cara da Slunj postaje sjedište kapetanije i središnje naselje za obranu od Turaka, zbog čega je i došlo do većeg naseljavanja ljudi u grad. S vremenom, odnosno kroz 19. stoljeće, Stari grad gubi sve više na značaju, da bi ga idućih desetljeća uništili požari, ali i novi ratovi.

Nakon Turaka u grad su stigli Francuzi, a vrijedi istaknuti kako je Slunj tijekom njihove vladavine bio najistočniji dio Napoleonovog carstva te je cijeli taj kraj tada dobio ime Kordun, budući da je nekoliko obližnjih gradova i utvrda činilo kordone za obranu od neprijatelja. Kao svjedok kratkotrajnog francuskog prisustva, i dan danas ovdje postoje ruševine Napoleonovog magazina, a tada su izgrađene i brojne ceste te mlinice.

Gradske ulice

Osim spomenute frankopanske utvrde, u Slunju vrijedi vidjeti i crkvu Presvetog Trojstva. Najstariji dio crkve izgrađen je u 16. stoljeću, a nakon što je krajem 17. stoljeća prošla turska opasnost, crkva je obnovljena iz ruševina i posvećena 1735. godine. Krajem 18. stoljeća izgrađene su bočne lađe u tada jednobrodnoj crkvi, dok je zvonik prepravljen u baroknom stilu. Između dva svjetska rata zvonik je preuređen u neogotičkom stilu, a takav je dočekao Domovinski rat, kada su srpski okupatori zapalili cijelu crkvu. Obnova je započela odmah nakon Oluje, a potpuno je završena 2007. godine, iako su se mise počele služiti pet godina prije.

Rastoke

Uz kulturne znamenitosti, Slunj ima i one prirodne, po kojima se zadnjih godine i sve više čuje za ovaj kraj, a to su Rastoke, vodeničarsko naselje koje mnogi nazivaju i 'Plitvicama u malom'. Zbog njih se proteklih godina izgradilo i obnovilo mnogo starih kuća i drvenih mlinica, a i brojna su se domaćinstva zbog toga više okrenula turizmu te poljoprivredi i gastronomiji. Više o Rastokama, možete pročitati u vodiču kroz taj arhitektonski, etnografski i prirodni biser.

Slunjčica i Korana

Rijeka Slunjčica

Od prirodnih znamenitosti, tu je i rijeka Slunjčica, bogata izvrsnom pastrvom, ali i mogućnostima za kupanje i osvježenje, pogotovo u ljetnim mjesecima. Ljetni raj za kupače jest i Korana, uz koju postoje uređena plaža i skakaonica. Plaža je najnapučenija u lipnju tijekom održavanja glazbenog festivala 'Rastfest'. Slunj inače obilježava umjerena kontinentalna klima s ne prevrućim ljetima, ali su zato zime nešto hladnije od ostatka kontinentalnog dijela Hrvatske.

Smještaj u Slunju i korisne informacije

Svoj tranzitni karakter grad zadnjih godina pokušava pretvoriti u prednost, pa tako nije rijetkost da se ljudi vračajući s mora ili Plitvičkih jezera, odluče zadržati u Slunju i Rastokama više od jednog poslijepodneva te se tako ljeti često zna tražiti krevet više, kako bi ljudi imali više vremena za uživanje u ovim netaknutim prirodnim ljepotama.

Smještaj se u samome Slunju može pronaći na nekoliko mjesta, a ponajviše uz glavnu gradsku ulicu, koja je ujedno i dio magistalne ceste još od 1955. godine, kad je izgrađen novi most preko rijeke Korane. Tu se nalazi prenočište Park, kao i nekoliko obiteljskih kuća za odmor. U neposrednoj blizini su i objekti 'Pod Rastočkim krovom' te 'Mirjana Rastoke', kao i manji obiteljski hoteli smješteni u obližnjoj Rakovici ili Drežnik Gradu.

Svi oni imaju i ugostiteljske objekte, a mi bismo još izdvojili pub Vodena ovca i konobu Kum na Rastokama te kafić Tin u središtu grada. Od korisnih informacija za sve posjetitelje, treba reći kako u Slunju postoji robna kuća, nekoliko samoposluga i štandova s voćem i povrćem, pošta, banka, dom zdravlja, ljekarna te benzinska postaja.

Suveniri se mogu kupiti na nekoliko mjesta, a najviše ih ima na Rastokama, odnosno na štandovima uz šetnicu i pokraj mosta te u suvenirnicama pojedinih obiteljskih kuća.

Prijevoz do Slunja

Za upoznavanje slunjskog kraja, osim pješice, najbolji je bicikl, a 'podršku' u tome ćete imati i u 50 kilometara dugim stazama od Slunja do Cetingrada i natrag.

Tko se umjesto biciklom do Slunja odluči dovesti osobnim automobilom, do njega se dolazi, već spomenutom, cestom D1. Iz smjera Zagreba se tako ide preko Karlovca i Tušilovića, a iz smjera Dalmacije preko Udbine, Korenice i Plitvičkih jezera.

Autobusni prijevoz do Slunja vrši Autopromet Slunj te Croatia bus (www.croatiabus.hr), koji tijekom sezone na liniji od Zagreba voze desetak puta dnevno. Cijene u jednom smjeru se kreću od 67 do 79 kuna, dok se za povratnu kartu dobija popust od 20 do 25 posto. Na Autoprometovim linijama se od Zagreba do Slunja staje u Karlovcu, Tušiloviću i većini mjesta koja se nalaze uz cestu, dok Croatia bus staje samo u Karlovcu, a kad ide iz smjera Dalmacije staje u Murteru, Pirovcu, Pakoštanima, Biogradu, Benkovcu, Korenici i Plitvičkim jezerima, budući da je to linija Zagreb-Murter.

Osim spomenutih prijevoznika, do Slunja vozi i Ines Tours, koji vrši prijevoz na liniji Zagreb-Drniš, te Autobusni promet, koji vozi na liniji Zagreb-Split.

Provjerite cijene smještaja u Slunju

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Slunj
Vremenska prognoza za Slunj

Vremenska prognoza za Slunj (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Slunj.