Veliki Tabor

Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih dvoraca kontinentalne Hrvatske i izvrstan primjer fortifikacijske arhitekture, a od 2011. godine, nakon višegodišnje obnove, blista u svoj svojoj gorostasnoj ljepoti na 333 metra nadmorske visine.
Veliki Tabor Veliki Tabor

Povijest Velikog Tabora

Utvrda je nekoć bila dio obrambenog sustava koji su činili okolni dvorci i utvrde, poput Malog Tabora, Lobor-grada, Kostelgrada, Cesargrada, Puste Bele, Milengrada ili Konjščine. Kroz sva stoljeća postojanja, mijenjali su se i vlasnici, pa prvi posjedovni zapisi govore da su ovdje od početka 15. stoljeća bili grofovi Celjski, a kad su oni izumrli, ban Ivaniš Korvin početkom 16. stoljeća dodijelio je Veliki Tabor obitelji Ratkaj (Rattkay). Oni su i izgradili utvrđeni grad u obliku kakvom ga danas poznajemo, kad su dodane prepoznatljive polukružne kule, a u posjedu Ratkajevih ostao je sve do kraja 18. stoljeća, odnosno do 1793. godine. Ova velikaška obitelj posjedovala je i nekoliko obližnjih dvoraca, poput Velike Horvatske, Malog Tabora i Miljane.

Kasnije se izmijenilo još nekoliko vlasnika, poput Kraljevske komore, braće Grunwald i slikara Otona Ivekovića. Nakon njegove smrti obitelj je prodala dvor banskoj upravi, a oni pak dalje časnim sestrama Družbe Kćeri Milosrđa iz Blata na Korčuli, koje su tamo bile do 1950. godine. Nedugo zatim preuzeli su ga Muzeji Hrvatskog zagorja, koji i danas brinu o dvoru.

Arhitektonska obilježja

Veliki Tabor je zapravo peterokutna građevina okružena kulama i zidovima, pa je zbog toga i njegovo dvorište nepravilnog oblika. Budući da je kroz stoljeća proširivan više puta, primijetit ćete više stilova koji se ondje isprepliću, kao što su gotika ili renesansa, pogotovo na i oko prozora ili vrata. Tako se s prozora jedne od velikotaborskih kula pruža i izvrstan pogled na cijelu okolicu, od Cesargradske gore, Ivanščice i Kostelskog gorja, pa sve do Medvednice, ako je vedar dan.

Od nekoliko arhitektonskih velikotaborskih zanimljivosti, izdvojili bismo sat na drvenom tornju, koji je vidljiv s dvorišne strane dvora prepune arkada, kapelu sv. Ivana iz 17. ili 18. stoljeća na gornjem katu južne kule, kao i grb obitelji Ratkaj iznad ulaza u dvorac.

Inače, 'tabor' znači 'ratni logor', a u ovom slučaju nastao je tijekom prvih turskih provala na hrvatski teritorij, kada su hrvatski velikaši nadograđivali svoje dvorce i utvrde za potencijalne borbe.

Veronika Desinićka

Kad se spomene Veliki Tabor, velik broj ljudi sjetit će se legende o Veroniki Desinićkoj. Naime, kako predaja kaže, mladi grof Friedrich Celjski zagledao se u mladu Veroniku, a budući da je bio oženjen za Elizabetu, kćer kneza Stjepana I. Frankopana, naredio je da mu ženu ubiju. U međuvremenu je s Veronikom pobjegao u mjesto Fridrihštajn u blizini Kočevja u Sloveniji te su se ondje vjenčali. Nakon što je to saznao njegov otac, knez Herman II. Celjski, poslao je vojsku na mladence. Kad su ih uhvatili, sina je poslao u tamnicu u Celje, a lijepu Veroniku dao je udaviti i zatim ju sazidati u zidine dvora, odnosno u stijenu između peterokutne kule i ulaza u grad.

Stoljećima kasnije, 1982. godine, čisteći prostorije Velikog Tabora, pronađena je ženska lubanja, koja u skladu sa spomenutom legendom možda zaista i pripada nesretnoj Veroniki.

Prijevoz do Velikog Tabora

Sam dvorac smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, nedaleko od mjesta Desinić, kamo se najlakše stiže osobnim automobilom. Od Zagreba se može doći dvama putevima. Prvi je autocesta A2 Zagreb-Macelj, gdje se siđe na čvoru Zabok i onda vozi cestom D205 u smjeru Tuheljskih Toplica i Tuhelja te nastavi ravno do Desinića, gdje se skreće lijevo prema Miljani i slovenskoj granici. Otprilike pet minuta nakon skretanja u Desiniću, nakon što se prođe seoski turizam 'Grešna gorica', stići ćete pred dvorac.

Druga mogućnost je da s autoceste A2 kod Zaprešića skrenite na cestu D1, pa ćete preko West Gatea, Luke i Velikog Trgovišća izaći na već spomenutu cestu D205 koja preko Tuhelja vodi do Velikog Tabora. Iz ostalog dijela Hrvatskog zagorja može se također doći i lokalnim cestama preko Pregrade i Desinića.

Radno vrijeme i cijena ulaznice za muzej

Danas je unutar Velikog Tabora otvoren muzej gdje možete vidjeti i razgledati kako se to živjelo u proteklim stoljećima u ovom utvrđenom gradu.

Opis Utorak - petak Vikendom, praznikom
Od 1. travnja do 30. rujna 09:00 do 17:00 09:00 do 19:00
Ožujak, listopad 09:00 do 16:00 09:00 do 17:00
Od 1. studenog do kraja veljače 09:00 do 16:00 09:00 do 16:00

Muzej ne radi na blagdane. Zatvoren je i ponedjeljkom, osim ako je taj dan blagdan ili državni praznik, poput Uskrsnog ponedjeljka. Ulaz je dopušten do sat vremena prije zatvaranja.

Opis Cijena
Odrasli 20,00 kuna
Djeca, studenti, umirovljenici 10,00 kuna
Obiteljska ulaznica (za roditelje s malodobnom djecom) 50,00 kuna

Karte, kao i suveniri na temu Velikog Tabora mogu se kupiti odmah po ulazu u dvorište, neposredno prije središnje kule.

Podatci navedeni u tablici ili natuknicama provjereni:
12. 03. 2017.

Provjerite cijene smještaja u Velikom Taboru

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Veliki Tabor
Vremenska prognoza za Veliki Tabor

Vremenska prognoza za Veliki Tabor (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Veliki Tabor.