Zahvaljujući strateškom geografskom položaju na raskrižju karavanskih putova između Sredozemlja, sjeverne Afrike i Arabije, grad je u prošlosti bio iznimno važno trgovačko središte - voda, začini, svila, biseri, smola i tamjan, samo su neki od proizvoda na kojima su Nabatejci, stanovnici Petre, ostvarivali velike prihode. Osim toga, grad je i odlično skriven između strmih stijena i klanaca, koje su i danas samo jedan od dva puta kojim se može doći do Petre.
Povijest Petre je teško 'isčitljiva', barem ona iz prvih stoljeća postojanja, pa se ona najčešće utvrđuje iz biblijskih te rimskih i grčkih fragmenata. Prvi značajniji dokumenti spominju Nabatejce oko 6. stoljeća pr. Kr., rast utjecaja Petre 300 godina kasnije, koja je kulminirala između 1. stoljeća prije i poslije Krista, da bi se nakon Rimljana te kasnijeg prodora Arapa u 7. stoljeću potpuna ugasila, a zadnji stanovnici napustili to područje.
Od vremena križara pa do 1812. godine niti jedan Europljanin nije bio u Petri. Jedan dio znanstvenika čuo je priče o legendarnom gradu uklesanom u stijeni, ali tek ju je Johann Ludwig Burckhardt, Švicarac koji je putovao tim područjem, 'otkrio' ponovno za nas. Poznato je i djelo Lawrencea od Arabije, 'Sedam stupova mudrosti', u kojemu piše da je Petra najdivnije mjesto na svijetu.
Danas se očuvano oko 800 građevina i žrtvenika, a najvažnije od njih su Riznica (Al Khazneh), Ed-Deir (Ad-Dayr), Rimsko kazalište, Ulica pročelja i Kraljevski grobovi u stijeni.
Do Riznice se dolazi glavnim klancem, al-Siq, koji je na nekim područjima širok svega 3 metra, ali je zato visok i do 180 metara! Al Khazneh je vjerojatno najdorađenija građevina u Petri, a ulaz krase predivni stupovi u rimskom stilu. Isprva je bila grobnica ili hram, da bi današnje ime 'Riznica' dobila prema legendama da su gusari sakrili svoj plijen u urni koja se nalazi unutra. Ukoliko se uđe unutra, još uvijek mogu se vidjeti tragovi od metaka kojima su vandali htjeli 'probušiti' dotičnu urnu koja je smještena na drugoj 'etaži'.
El-Deir u prijevodu znači samostan, vjerojatno zato jer su tokom srednjeg vijeka ovdje obitavali redovnici, dok je prije toga isto bila jedna brojnih od grobnica, koje danas najviše možemo vidjeti u Ulici pročelja i Kraljevskim grobovima u stijeni. Kao i Riznicu, i Samostan krase predivni stupovi i kamene figure.
I Rimsko je kazalište također uklesano u kamenu. Ima 33 reda sjedala na koje se moglo smjestiti oko 5000 posjetitelja. Potječe iz 1. stoljeća, a otkriveno je 1961. godine.
Koliko je Petra intrigirala ljude kroz povijest, dokaz su i brojne knjige i legende, po kojima su snimljeni i filmovi poput Indiana Jonesa ili Mortal Kombata, a u današnje vrijeme gotovo redovito biva proglašavana jednim od najpoželjnijih turističkih odredišta. I to s razlogom!