Neposredno uz samo središte grada Jastrebarskog nalazi se dvorac Erdödy, renesansno-barokni kaštel, koji je ujedno okružen vrlo lijepim perivojem te nizom gospodarskih zgrada uz potok Reku.
Prema povijesnim podatcima, dvorac je izgađen tijekom 1480-ih od strane bana Matije Gereba i isprva je bio nizinska tvrđava okružena vodenim opkopima, što smo do sada već viđali na primjerima Đurđevca, Ribnika ili Konjščine, a takav tip građevine poznat je kao Wasserburg. Danas su ti opkopi vidljivi po povišenoj konfiguraciji terena, pogotovo tijekom zime, kad se na tim uzvisinama može uživati u brojnim zimskim radostima, poput sanjkanja.
Tijekom povijesti, vlasnici koji su najduže posjedovali ovo vlastelinstvo bila je obitelj Erdödy. Oni su jaskanskim kaštelom vladali od prve polovice 16. stoljeća, pa sve do početka 20. stoljeća. Nakon prvih desetljeća od preuzimanja dvorca, uskoro su uslijedile izmjene i proširivanja te je utvrda, uz renesansna, poprimila i barokna svojstva. U spomen na ovu plemićku obitelj, lijevo od ulaza u kaštel i danas se nalazi ploča koju je 1592. godine ugradio ban Toma Erdödy, ujedno i pobjednik bitke kod Siska.
Obitelj Erdödy je inače poznata i kao obitelj Bakač, čiji je najistaknutiji član Toma Bakač, poznati nadbiskup i kardinal. On je sa svojom braćom krajem 15. stoljeća dobio plemstvo, a njegov nećak Petar I. je promijenio prezime u Erdödy, po mjestu Erdödu u Mađarskoj, otkud ova obitelj i potječe.
S vremenom su dobili grofovsku titulu te nasljednu čast velikih župana, a uz mađarsku, obitelj je imala i hrvatsku 'granu', koja je dala čak sedam hrvatskih banova. Uz Jastrebarsko, posjedovali su i Moslavinu, Varaždin, Samobor, Okić, Ivanec, Belu, Cesargrad, Novi Marof, Tuhelj te još nekoliko vlastelinstava na kojima su gradili ili dograđivali već postojeće utvrde.
Dvorac Erdödy u Jastrebarskom su tako pregradili kao arhitektonski četverokrilnu građevinu s dvorištem u sredini, koje krase arkade i barokni stupovi, a od povijesne četiri kule u obliku stožaca, dvije su do danas u potpunosti očuvane, dok su preostale dvije u razini temelja. Uz obrambenu funkciju, utvrda je služila i za stanovanje.
Poslije Erdödyja, dvorac je kupio zagrebački veletrgovac Ehrman, ali je on vrlo brzo otišao u stečaj te je dvorac završio na dražbi. Zauzimanjem tadašnje lokalne općine, spriječeno je rušenje utvrde i pretvaranje iste u građevinski materijal, pa je tako u njemu jedno vrijeme dio dječji dom te Zavičajni muzej.
U današnje je vrijeme dvorac i dalje u lošem stanju s vidljivim oštećenjima, ali se zadnjih godinu dana pristupilo uređenju i utvrde i okolnih zgrada u sklopu programa 'Probuđena kulturna baština', što se može vidjeti po uređenoj zgradi obližnje žitnice.