Kaptol je u prošlosti uglavnom bio naselje crkvenih službenika, koje je nastalo uza Zagrebačku biskupiju, pa mu otuda i ime Capitolium - 'Zbor kanonika'. Danas ga krasi simbol grada, predivna neogotička Katedrala Uznesenja Marijina s dva tornja (104 i 105 metara), fontana s kipom Blažene Djevice Marije i četiri anđela te Nadbiskupski dvor, koji se nalazi u bedemima oko crkve. Gotovo sve zidine ostale su očuvane (šest niskih kula kružna presjeka i dvije četverostrane kule sa zidovima), osim Bakačeve kule, koja je srušena početkom 20. stoljeća, a kojom bi se, da je ostala, Zagreb mogao pohvaliti jedinstvenim građevinskim kompleksom - prvostolnicom smještenom unutar obrambenih zidina.
'Crkveni grad' krase i brojne kurije, većinom baroknih obilježja s uređenim vrtovima i dvorištima. Tu je i franjevačka crkva i samostan sv. Franje, kao i Opatovina, staro gradsko naselje i park gdje se nalazi tzv. Prišlinova kula te ostaci starih povijesnih zidina. Otuda se dolazi do 'gradskog trbuha', tržnice Dolac, koju uz brojne crvene šestinske suncobrane ponajviše krasi barokna crkva sv. Marije, a otkud se i najlakše spusti do Donjeg grada i središnjeg trga, Trga bana Josipa Jelačića.
Tkalčićevom ulicom, nastalom nasipavanjem potoka Medveščaka, koji je dijelio Kaptol i Gradec, i preko Krvavog mosta, stižemo na Gornji grad.
'Slobodni kraljevski grad' je sve od 13. stoljeća bio utvrđen zidinama i kulama, a oblik mu se do danas vrlo malo izmijenio. Od četvero gradskih vrata (Mesnička, Opatička, Dverce i Kamenita), očuvana su samo posljednja. Kao dio obrambenog sustava, svoj današnji oblik dobivaju u 18. stoljeću, a najpoznatija su kao mjesto u kojemu se čuva čudotvorna slika Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada.
Središte Gradeca je Trg sv. Marka, gdje se nalaze najviše državne ustanove, kao i crkva sv. Marka, izvorno iz 14. stoljeća, sa svojim prepoznatljivim grbovima Grada Zagreba i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Na njezinom vanjskom sjeverozapadnom zidu je uzidan i najstariji poznati zagrebački grb s uklesanom 1499. godinom.
Na zapadnoj strani Trga su Banski dvori, nekoć sjedište hrvatskih banova, a danas Vlade RH. Istočnu stranu krasi palača Hrvatskog Sabora, na mjestu gdje su u nekadašnjoj baroknoj palači djelovali sabornici od 1737. godine. Na sjevernoj strani Trga je zgrada Ustavnog suda, a na jugu, u Ćirilometodskoj ulici, Stara gradska vijećnica.
Drugi poznati gornjogradski trg je Katarinin trg, kojim dominira vjerojatno najljepša gradska barokna crkva, sv. Katarine. Na Trgu se nalaze još i zgrada gimnazije (koju su isusovci osnovali davne 1607. godine), palače Dverce i Kulmer, a nešto niže su Klovićevi dvori, kula Lotrščak (mjesto s kojeg svakog dana u podne 'opali' Grički top) te Uspinjača.
Kao i kod drugih starih gradskih jezgri i Gornji grad je prepun brojnih znamenitih građevina i palača, od kojih su najznačajnije Oršić-Rauch, Drašković, Škrlec-Balbi, Vila Rein, palača Hrvatskog instituta za povijest, palača Muzeja naivne umjetnosti te Popov toranj (današnja Zvjezdarnica).