Objavljeno 11. 07. 2017. - 11:52

Na Popis svjetske baštine dodano pet hrvatskih lokaliteta

U poljskom Krakowu od 2. do 12. srpnja 2017. održava se 41. zasjedanje Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, na kojemu se odlučuje o prihvaćanju nominacija za Popis svjetske baštine. Među nominacijama su i dvije u kojima se nalaze hrvatski lokaliteti te su obje prihvaćene.
Tvrđava sv. Nikole; © TZ Šibenik Tvrđava sv. Nikole; © TZ Šibenik

Prvo je prihvaćeno proširenje upisa 'Iskonske bukove šume Karpata i drugih europskih regija', kojim su obuhvaćeni lokaliteti Hajdučki i Rožanski kukovi u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit te dva područja unutar Nacionalnog parka Paklenica - Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik, a sveukupno se radi o više od 3200 hektara posebno vrijednih šuma.

Nakon proširenja upisa, zaštićene bukove šume prostiru se kroz čak 13 država - Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Italiju, Njemačku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Španjolsku i Ukrajinu.

Nakon što su upisani novi prirodni lokaliteti, red je došao na kulturne upise. Tako se zaštićenim objektima sada pohvaliti mogu Zadar i, po drugi put, Šibenik, čiji su obrambeni sustavi dio nominacije 'Venecijanske utvrde 15. - 17. stoljeća'. Radi se o nominaciji u kojoj su sudjelovale tri države - Hrvatska, Italija i Crna Gora i kojom je na kraju obuhvaćeno šest gradova - Bergamo, Peschiera del Garda, Palmanova, Zadar, Šibenik sa svojom tvrđavom sv. Nikole te Kotor.

Hrvatska tako sada ima čak deset upisa na Popisu svjetske baštine, a to su: Dubrovačka povijesna jezgra (1979.), Splitska povijesna jezgra s Dioklecijanovom palačom (1979.), Nacionalni park Plitvička jezera (1979.), Trogirska povijesna jezgra (1997.), Eufrazijeva bazilika u Poreču (1997.), Šibenska katedrala sv. Jakova (2000.), Starogradsko polje na Hvaru (2008.) te tri upisa u suradnji sa susjednim državama, a to su Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici (2016.) te već spomenute Iskonske bukove šume Karpata i drugih europskih regija (2017.) i Venecijanske utvrde 15. - 17. stoljeća (2017.).

Zaštićeni stećci se u Hrvatskoj inače nalaze na dva lokaliteta i to u Velikoj i Maloj Crljivici kod Ciste Velike, dok je drugi lokalitet crkva sv. Barbare u mjestu Dubravka u Konavlima.

Ovogodišnjim upisom na UNESCO-ov popis, Velebit je privrjedio još jednu zaštitu svog iznimnog prirodnog bogatstva, jer se na tom području nalaze čak dva nacionalna parka, jedan park prirode te jedan strogi rezervat prirode.

Šibenik se pak sada može pohvaliti s čak dvije UNESCO-ove zaštite, pa se tako predivnoj katedrali sv. Jakova pridružila i velebna tvrđava sv. Nikole, koja se nalazi na ulazu u kanal sv. Ante. Ona je jedna od četiri očuvane šibenske fortifikacije, od kojih su dvije već i obnovljene te stavljene u turističku funkciju - tvrđava sv. Mihovila i tvrđava Barone (Šubićevac).

Zadar je najnoviji hrvatski grad koji je dobio UNESCO-ovu markicu za svoje obrambene bedeme iz doba Mletačke republike koji u dužini od tri kilometra omeđuju staru gradsku jezgru na Poluotoku, a pod zaštitu spadaju i utvrda Forte, Ponton-bastion, Kaštel, kao i sva gradska vrata, od Kopnenih vrata do Morskih vrata te brojni drugi spomenici unutar spomenutih bedema.

Čestitamo svima koji su se sve ove godine trudili kako bi se dodatno zaštila materijalna i nematerijalna hrvatska kulturna i prirodna baština te se nadamo da ćemo u narednim godinama na ovom prestižnom popisu vidjeti i neki od već nominiranih lokaliteta, poput Stona i stonskih zidina, osječke Tvrđe, Varaždina, Velikog Tabora, Lonjskog polja, Lubenica, primoštenskih vinograda, pustinje Blaca, Motovuna, Korčule ili Kornata s Telašćicom.

Komentari

Imate li pitanje ili komentar vezano uz tekst? Ostavite ih ovdje ili na Forumu. Članke možete komentirati i bez registracije - kliknite na polje za ostavljanje komentara i, nakon što odaberete ime, stavite kvačicu na 'Komentiraj kao gost'.