Lastovski poklad 2019.

Lastovski poklad; © Stjepan Tafra / TZ Lastovo

Legenda kaže da je ovaj karneval nastao u spomen na događaj kada su Katalonci napali Korčulu, a istovremeno su poslali glasnika na Lastovo da se tamošnji narod preda bez borbe. Umjesto toga, mještani su se naoružali i molili Svevišnjeg za pomoć, koja je ubrzo došla u obliku oluje koja je uništila katalonske brodove. Glasnika su zatim uhitili i za sramotu ga poslali na magarcu kroz selo te ga tri puta spustili niz konop.

Nekoliko generacija kasnije, sredinom 18. stoljeća, napisani su i prvi pisani dokazi o održavanju poklada na Lastovu, a običaj se održao sve do danas te se Poklad 2017. godine održava po 534. put.

Inače, Lastovski poklad tradicionalno počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antuna Opata, a završava na Pepelnicu, odnosno Čistu srijedu. U slučaju ranog Uskrsa, može započeti i nešto ranije. Tu je još nekoliko važnijih datuma, poput blagdana Svijećnice (Kandalore), pretile subote (maskenbal), pretile nedjelje (dječje maškare), pretilog ponedjeljka (kupljenje jaja) i samog Poklada, odnosno utorka prije Pepelnice, kad se spaljuje poklad (lutka od klasa, zobi i žita).

Na Pokladni utorak je i najsvečaniji dan, kada se okupljaju svi pokladari i lijepe maškare, pa svi zajedno kreću u mimohod, ali jedni iza drugih da se putem slučajno ne sretnu sve do paljenja poklada, koji se prije toga na konopu spušta s vrha brda do dna sela (culjanje).

Poklad se culja tri puta uz pucanje bombi koje se nalaze na njemu. Prvi puta pukne pet, drugi sedam, a treći i posljedni put devet bombi. Sve to prati i plesanje pokladarskog kola, koje se pleše i na kraju dana na Dolcu, gdje se svi susreću prilikom paljenja poklada, a na kraju slijede prava fešta i ples uz pjevanje do ranih jutarnjih sati.

*** Budući da još uvijek nije objavljen detaljan raspored Lastovskog poklada, u nastavku možete pročitati što se sve zbivalo prije dvije godine. ***