Čabar
Čabar
Ovo je područje bogato prirodnim ljepotama, budući da se u neposrednoj blizini nalazi Nacionalni park Risnjak, kao i izvori dviju rijeka, već spomenute Čabranke te Kupe. Kad vam netko spomene Gorski kotar, većina će odmah pomisliti na zimu i snijeg, ali ovaj dio Hrvatske je iznimno ugodan i ljeti, budući da ovakva priroda daje izvrsnu zaštitu od vrućine. Kako je više od 94 posto gradskog područja pod šumom, skoro bismo mogli reći da je Čabar grad s najvećim parkom u Europi.
Područje grada Čabra odnosi se i na okolna naselja - Prezid, Tršće, Plešce i Gerovo - a sva se nalaze uz glavne ceste koje iz ovog kraja vode prema državnoj granici. Iako većini stanovništva ova imena nisu toliko poznata, oni koji se bave preradom drva te otkupom voća i stoke, odmah će znati kako doći do njih. Budući da ovdje nema veće industrije, Gorski kotar je izvrsno mjesto za razvoj ekološkog i rekreacijskog turizma, kao i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s domaćim gastronomskim specijalitetima.
Zimski i ljetni turizam - skijanje i kupanje
Zimski turizam se polako vraća u 'stare dane' što se tiče posjećenosti, a to je najviše zasluga skijaških staza (skijanje, nordijsko skijanje, sanjkanje) na Rudniku te otvorenja hotela Petrus u Tršću, koji je ujedno i jedini hotel u čabarskom kraju. Na skijalištu se nalazi i jedan ski-lift te ugostiteljski objekt. Mjeseci s najviše snijega svakako su siječanj i veljača, a na tlu se zna zadržati i po nekoliko mjeseci, što je odlično za skijaše i ljubitelje zimskih sportova, ali ne i za zimsku službu. :) Od ostalih vrsta smještaja, izdvojili bismo onaj privatni, odnosno apartmane i sobe, kao i nekoliko kuća za odmor te lovačke domove.
Tijekom toplijih mjeseci, čabarski je kraj idealan za planinare, bicikliste, ribiče, berače šumskih plodova te ljubitelje kupanja u rijekama. Kupališta se inače nalaze podno sela Zamost i Sela na Čabranci, ispod Osilnica na Kupi te na laguni ispod Kočičina. Jednako tako, može se kupati na svim boljim mjestima do Broda na Kupi.
Što posjetiti u Čabru i čabarskom kraju
U Čabru postoji nekoliko znamenitosti za posjetiti. Prva je dvorac Zrinskih, u kojemu se ujedno nalazi i Zavičajna zbirka te lokalna galerija. Utvrda je od svoje izgradnje nešto izmijenila oblik, ali je uz restauraciju uspješno očuvana do danas. Cijeli se sklop sastoji od četiri zgrade, a međusobno su povezane obrambenim zidom. Druga znamenitost je crkva sv. Antuna Padovanskog iz 18. stoljeća, koja se nalazi na brijegu poviše središta mjesta i oko koje se nalazi križni put s oslikanim postajama u obliku kapelica.
Grad se inače prvi put spominje sredinom 17. stoljeća, kad je ban Petar Zrinski, ujedno i utemeljitelj grada, ovdje dao izgraditi ljevaonicu željeza, koje se na kraju prevozilo do Bakra i Novog Vinodolskog. Čabar je tada bio podložno naselje grada Grobnika, što se može iščitati i u Grobničkom urbaru, a tu je živjelo oko 2000 kmetova, od čega je njih 200 radilo u proizvodnji željeza.
U čabarskoj okolici još svakako vrijedi posjetiti crkvu sv. Andrije u Tršću te vidikovac Petrinska stijena, a u Gerovu župnu crkvu sv. Hermagora i Fortunata te svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori. Na izvoru rječice Gerovčice još uvijek se nalaze ostatci starih vodenica, mlinova, pilana i kovačnica, koje je zaista rijetkost pronaći, ne samo u Gorskom kotaru, nego i u cijeloj Hrvatskoj, a isto vrijedi i za ostatke limesa (starog rimskog zida) u okolici Prezida.
Legenda o Petru Klepcu
Kao i većina hrvatskih krajeva, tako i Gorski kotar ima svoje legende. Jedna od njih je i Petar Klepac, hrvatski div, koji se rodio u selu Mali Lug. Na obližnjoj Svetoj Gori dobio je čudesnu snagu kojom je pomagao slabima, a neprijatelje je protjerivao što dalje od svoga kraja. Govori se da je Klepac sudjelovao i u borbi protiv Osmanlija te da ga je car Leopold, za njegovo junaštvo i progon Turaka do Carigrada, proglasio plemićem, pa su ga zato nekad zvali i plemeniti Petar. U narodnim predajama on je tako dobivao sve najbolje ljudske vrline - hrabrost, plemenitost, bistar um, upornost - te je s vremenom postao simbol čabarskog kraja.
Prijevoz do Čabra
Do Čabra je najlakše doći automobilom, pogotovo zbog zavojitih cesta, ali i brojnih vidikovaca na kojima se možete zaustaviti po vlastitoj želji i uživati u pogledu na goranski krajolik. Najbrži cesta od Zagreba ili Rijeke do Čabra jest autocesta A3, gdje se siđe na čvoru Delnice i onda se nastavi cestom D32 još nekih sat vremena do samoga grada.
Javni prijevoz do Čabra postoji na linijama iz Delnica ili Rijeke, jednom dnevno od ponedjeljka do petka, a na svima prometuje Autotrans (www.autotrans.hr). Vrijeme putovanja od Rijeke do Čabra je oko 2,5 sata (94 kune), a od Delnica nešto više od sat vremena (53 kune).
