Crkva sv. Ignacija i Isusovački kolegij

Među brojnim prekrasnim sakralnim objektima Dubrovačke republike, crkva sv. Ignacija ističe se kao jedan od najznamenitijih.
Crkva sv. Ignacija i Isusovački kolegij Crkva sv. Ignacija i Isusovački kolegij

Isusovačka (jezuitska) crkva sv. Ignacija posvećena je sv. Ignaciju Lojolskom, osnivaču Družbe Isusove, odnosno reda isusovaca. Građena je od 1699. do 1725. godine, a otvorena je četiri godine kasnije - 1729. Projektirao ju je isusovački slikar i arhitekt Andrea Pozzo, poznat po svojim velebnim freskama, prije svega onima u istoimenoj (sv. Ignacija) crkvi u Rimu, čija je ova crkva i djelomična kopija.

Dubrovačku crkvu sv. Ignacija ipak je oslikao drugi umjetnik - Gaetano Garzia, sicilijanski majstor španjolskog podrijetla. Na svodu kupole prikazao je slavu sv. Ignacija, odnosno različite alegorije te događaje iz njegovog života. Tako se može vidjeti kako odbacuje vitešku odjeću ili drži knjigu Ustanova Družbe Isusove, pri čemu ga okružuju četiri žene, što je aluzija na četiri kontinenta na kojima su u to vrijeme djelovali isusovci. Prikazano je i kako sv. Ignacije šalje sv. Franju Ksaverskoga u misije, kao i primanje sv. Franje Borgije u Družbu Isusovu.

Jedan od zanimljivih detalja jest i 'špilja' posvećena Gospi Lurdskoj. Izgrađena je 1885., što je čini jednom od prvih crkvenih lurdskih špilja u Europi. Kasnije je dorađivana, a današnji oblik možemo zahvaliti Lojziki Ulman, koja je na njoj radila 1966. godine.

Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku nalazi se na Boškovićevoj poljani, nazvanoj po slavnom hrvatskom znanstveniku. Do tog trga, pak, vodi velebno stubište, koje neodoljivo podsjeća na čarobne Španjolske stube u Rimu koje vode do crkve Trinita dei Monti. Stube je projektirao još jedan Talijan - Pietro Passalacqua, a to je učinio desetak godina nakon otvaranja crkve - 1738.

Isusovački kolegij (Collegium Ragusinum)

Spomenimo da je, osim crkve sv. Ignacija, na Boškovićevoj poljani izgrađen i isusovački kolegij, tzv. Collegium Ragusinum. Planovi za izgradnju tog isusovačkog učilišta nastali su još sredinom 16. stoljeća, svega nekoliko godina nakon što je sv. Ignacije Lojolski u Rimu osnovao Rimski kolegij, danas poznat kao Papinsko sveučilište Gregoriana. No, do početka realizacije planova prošlo je više od sto godina, odnosno 1658.

Točnije, učilište je tada osnovano i krenulo se s podukom, a gradnja je krenula četiri godine kasnije. Veliki potres 1667., koji je srušio velik dio grada, uništio je i još nedovršen isusovački kolegij. S gradnjom se iznova kreće već nekoliko godina kasnije, a izgradnjom crkve sv. Ignacija cijeli prostor konačno postaje skladna cjelina. Kolegij i danas vrši obrazovnu funkciju te se u njemu nalazi Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića.

Znamenita knjižnica

Učilište je, osim po poduci, poznato i po znamenitoj knjižnici. Nakon što je isusovački red bio ukinut 1773. godine, knjižni fond raspršio se na razne strane, no velik dio knjiga kasnije je vraćen i objedinjen u jedinstvenu zbirku. Danas knjižnica obuhvaća više desetaka tisuća svezaka, među kojima je i nekolicina inkunabula.

Provjerite cijene smještaja u Dubrovniku

Prijava
Odjava
Soba
Gosti