Palača Sponza

Palača Sponza, poznata i pod nazivom Divona, jedna je od najljepših gradskih palača i izvrstan primjer gotičko-renesansne gradnje.
Palača Sponza Palača Sponza

Predivna palača Sponza kroz povijest je bila jedna od najznačajnijih dubrovačkih građevina. Gradnja je započela 1516. godine prema nacrtima Paskoja Miličevića i potrajala je četiri godine. Sponza je zamišljena kao višenamjenski objekt te je otpočetka služila kao carinarnica i skladišni prostor, a u njoj se nalazila i kovnica novca te oružarnica. Nešto kasnije, Divona postaje dom Akademije Složnih, kao i tiskare i nekoliko škola.

Prije svega, bila je Sponza središte dubrovačke trgovine, čije je jačanje i dovelo do potrebe za novom palačom. Stoga, ne čudi natpis do danas vidljiv na Sponzi - FALLERE NOSTRA VETANT· ET FALLI PONDERA· MEQVE PONDERO CVM MERCES· PONDERAT IPSE DEVS ('Naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog') - koji nam jasno daje do znanja što se, među ostalim, u Sponzi radilo.

Palača Sponza izgrađena je u mješavini kasne gotike i renesanse, tada karakterističnom stilu za Dubrovnik, no velik dio takvih objekata nažalost je bio potpuno uništen u velikom potresu 1667. godine. Srećom, Sponza je preživjela te predstavlja izvrstan primjer onodobne dubrovačke gradnje. I danas je prepoznatljiva po svojem trijemu s arkadama, a arkade se nalaze i oko unutarnjeg dvorišta, gdje se nekoć odvijala živa trgovina.

Jedan od najboljih europskih arhiva

Danas je palača Sponza dom Državnog arhiva u Dubrovniku (www.dad.hr), jedne od najvrjednijih arhivskih zbirki u Europi, koja se po opsegu i vrijednosti smatra ravnopravnoj onima u Vatikanu ili Beču. Obuhvaća dokumente od 11. stoljeća do današnjih dana te se tako samo u fondovima Dubrovačke Republike ukupno nalazi više od 7.000 uvezanih knjiga i preko 100.000 samostalnih isprava. Arhiv ukupno obuhvaća više od 400 fondova i zbirki.

Najstariji dokument u Arhivu jest bula pape Benedikta VIII. iz 1022. godine, a tu su i nebrojeni dokumenti koji svjedoče o načinu života u Dubrovniku tijekom proteklih stoljeća, povijesnim prilikama u kojima se Dubrovačka Republika borila za slobodu i neovisnost, odnosima s najvećim europskim i svjetskim silama i sl.

Zanimljiv je i raspon jezika na kojemu su pisani dokumenti, pa je tako najviše spisa na latinskom, slijede talijanski i hrvatski jezik, ali ima i dokumenata na brojnim drugim jezicima, među ostalim na arapskom, hebrejskom i armenskom.

Provjerite cijene smještaja u Dubrovniku

Prijava
Odjava
Soba
Gosti