Velika Onofrijeva česma (fontana)

Velika Onofrijeva fontana najpoznatija je gradska fontana, nastala kao spomen na otvaranje gradskog vodovoda.
Velika Onofrijeva česma (fontana) Velika Onofrijeva česma (fontana)

1436. godine dubrovačke vlasti s napuljskim arhitektom Onofriom della Cavom potpisuju ugovor o gradnji vodovoda, kojim se u Dubrovnik trebala dopremati voda iz 12 kilometara udaljenog Šumeta, odnosno Rijeke dubrovačke. Vodovod je pušten u funkciju već 1438. godine. Ugovorom je bila predviđena i gradnja dvaju česmi - velika česma izgrađena je 1440., dok se na malu čekalo još dvije godine, do 1442.

Prema povijesnim zapisima, Velika Onofrijeva česma bila je impresivna građevina, no veliki potres 1667. godine teško ju je oštetio i nikad nije u potpunosti obnovljena. Nažalost, nema ni slika koje bi pouzdano prikazivale njen izvorni izgled.

Unatoč tome, radi se o česmi koja i danas djeluje dojmljivo i prilično neobično. Velika česma nalazi se na istočnom kraju Straduna, ima šesnaesterokutni oblik, pri čemu se u svakom 'kutu' nalazi po jedan maskeron iz kojeg teče voda. Na vrhu fontane nalazi se otvorena kupola, koja se vjerojatno razlikuje od one koja se izvorno nalazila na Velikoj česmi. Fontanu okružuje uski kanal, u koji se slijeva voda iz maskerona.

Upravo se oko tog kanala tijekom ljeta okupljaju brojni turisti, koji na česmi traže osvježenje. Čak 16 otvora s vodom djeluje kao savršen recept za opsluživanje čim većeg broja posjetitelja u što kraćem vremenu. Onofrio della Cava kao da je slutio da će oko njegovog djela u budućnosti svake godine šetati stotine tisuća turista, pa se odlučio za pomalo neobičan dizajn.

Osim turistima, Velika česma draga je i Dubrovčanima, kojima je fontana drago sastajalište. U tom svojstvu spominje se i u poznatoj Držićevoj Noveli od Stanca iz 1550. godine, gdje Miho u prvom prizoru spominje kako se Vlah 'prislonio prid fontanu', odnosno Veliku Onofrijevu česmu.

Provjerite cijene smještaja u Dubrovniku

Prijava
Odjava
Soba
Gosti