Marija Bistrica

Marija Bistrica najveće je hrvatsko marijansko svetište, koje posjećuju ljudi iz cijele Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Mnogi vjernici ondje pronalaze svoj duhovni mir, pa se tako tijekom cijele godine u Mariji Bistrici susreću tisuće hodočasnika iz različitih župa, gradova i biskupija.
Marija Bistrica Marija Bistrica

Mariju Bistricu godišnje posjeti više od 900.000 hodočasnika i turista, a najveći razlog tomu je čudesni kip Majke Božje, kojemu se pripisuju brojna čuda i ozdravljenja. Naravno tu je i predivna okolna priroda, pitomi brežuljci te vrlo zanimljiva gastronomska i autohtona ponuda zagorskog kraja.

Čudesni kip Majke Božje Bistričke

Kip Majke Božje Bistričke izrađen je od drva, visok je 112 centimetra, potječe iz 15. stoljeća, crne je boje i pripada tzv. crnim Madonama. Prema predaji, kip se isprva nalazio u kapelici na Vinskom vrhu, ali zbog novih turskih provala 1545. godine, tadašnji bistrički župnik sakrio ga je u mjesnu crkvu sv. Petra i Pavla pod koru.

Prošlo je nešto više od četiri desetljeća kad je novi župnik primijetio čudno svjetlo u crkvi ispod kore te je kopajući pronašao Gospin kip. No, zbog novih turskih napada, sredinom 17. stoljeća, kip su htjeli zaštititi, pa su ga dali zazidati u crkveno udubljenje, zbog čega se vidjelo samo Bogorodičino lice.

Krajem 17. stoljeća, za vrijeme jedne mise, Gospa se u ljudskom obliku ukazala bistričkom župniku i rekla mu neka moli s čitavim narodom na nakanu da joj se vrati vid. Iako mu nije bilo jasno o čemu je riječ, nakon nekoliko godina, točnije 15. srpnja 1684. godine, kip je napokon pronađen i stavljen na glavni oltar. Već idućeg dana počela su čudesna ozdravljenja, a u narednih sto godina bilo ih je više od 1000.

Kip Majke Božje poslije je izdržao sve nove nevolje, čak i požar iz 1880. godine, kad je u crkvi izgorio cijeli inventar, osim oltara na kojemu je bio kip. Današnji izgled kip je dobio 1935. godine, kad je okrunjen zlatnom krunom u starohrvatskom stilu.

Bazilika Blažene Djevice Marije i Kalvarija

Bistrička župna crkva isprva je bila posvećena sv. Petru i Pavlu, a kasnije Blaženoj Djevici Mariji. Današnji neogotički izgled crkva je dobila 1883. godine nakon velike obnove, a prema nacrtima Hermana Bolléa. Četiri desetljeća kasnije, 1923. godine, papa Pio XI. dodjeljuje bistričkom svetištu naslov basilica minor, odnosno manja bazilika.

Sa sve većim brojem hodočasnika, počinje se uređivati i vanjski dio svetišta, koji se danas naziva 'Crkva na otvorenom bl. Alojzije Stepinac', dok se iznad vanjskog dijela svetišta nalazi monumentalna Kalvarija, odnosno Križni put, građen od početka 1940-ih do početka 1990-ih. Iza brda Kalvarija smješten je pak samostan Bosonogih sestara karmelićanki, čiji je kamen temeljac blagoslovio papa Ivan Pavao II.

Postoji i jedna zanimljivost vezana uz baziliku i njezinu unutrašnjost. Naime, Hrvatski sabor u Mariji Bistrici je podigao zavjetni oltar 1715. godine, a uklonjen je 75 godina kasnije iz nepoznatih razloga i ni dan danas ne zna se što je s njim.

Ostale zanimljivosti i povijesne crtice o Mariji Bistrici

Naselje Bistrica, nazvana po mjesnom potoku, po prvi puta se spominje 1209. godine, a istoimena župa 1334. godine, dok se Marija Bistrica pod današnjim imenom prvi put pojavljuje 1731. godine vezujući se uz otkriće čudesnog Gospinog kipa.

Kroz iduća stoljeća to je mjesto postalo najposjećenije hrvatsko marijansko svetište, a 1971. godine proglašeno je i nacionalnim svetištem, što je 1984. godine rezultiralo organiziranjem Nacionalnog euharistijskog kongresa na kojem se okupilo čak 400.000 vjernika.

Iznimno velik broj vjernika bio je prisutan i prilikom posjeta pape Ivana Pavla II., koji je u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine kardinala Alojzija Stepinca proglasio blaženikom.

Vrijedi spomenuti da se nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, nalazi dvorac Hellenbach s kraja 18. stoljeća. On pripada jednoj od plemićkih obitelji koje su vladale nekadašnjim bistričkim feudalnim posjedom, a prije njih Bistricu su, između ostalih, posjedovali Keglevići, Patačići, Draškovići te Sermageovi.

Kad smo već kod povijesti, treba reći da je Marija Bistrica u prvoj polovici 19. stoljeća bila i jedno od središta Ilirskog preporoda, a ondje je i Vatroslav Lisinski napisao prvu hrvatsku operu 'Ljubav i zloba'.

Korisne informacije o Mariji Bistrici

Danas Marija Bistrica živi od turizma, pa tako uz glavnu cestu postoje brojne suvenirnice i štandovi na kojima možete kupiti različite vjerske suvenire, ali i drvene igračke te popularna licitarska srca, koje je 2009. godine UNESCO proglasio dijelom svjetske nematerijalne baštine, a najčešće se kupuju tijekom najvećih hodočašća - 13. srpnja na blagdan Majke Božje Bistričke te 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe.

Tad se traži i mjesto više na parkiralištima, a tu onda 'uskaču' mještani koji vas usmjeravaju u svoja dvorišta i tu uslugu najčešće naplaćuju oko 20 kuna za cijeli dan. Tih dana mjesto više traži se i u kafićima i restaurantima, pa se nerijetko pečeno meso ili roštilj naručuje 'za van'.

Od ostalih korisnih objekata, izdvojili bismo poštu, nekoliko bankomata, dvije benzinske postaje s obližnjim parkiralištima, više samoposluga, pekarnicu, kiosk, dom zdravlja, ljekarnu te smještaj u brojnim privatnim sobama, ali i u jedinom bistričkom hotelu Kaj, kategorije četiri zvjezdice.

Provjerite cijene smještaja u Mariji Bistrici

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Marija Bistrica
Vremenska prognoza za Mariju Bistricu

Vremenska prognoza za Mariju Bistricu (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Mariju Bistricu.