Otok Visovac

Visovac je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih otočića, vjerojatno i najpoznatija 'razglednica' Nacionalnoga parka Krka. Nalazi se usred istoimenog jezera, a svoju uređenost duguje franjevcima, koji ondje obitavaju još od sredine 15. stoljeća.
Otok Visovac Otok Visovac

Povijesne crtice o Visovcu

Bježeći pred navalom Turaka u Bosni tijekom 15. stoljeća, franjevci su se skrasili na Visovcu, kojeg su prethodno nastanjivali pustinjaci sv. Augustina. Ubrzo su franjevci marljivim radom Visovac učinili pravom oazom mira i ljepote na jezeru smještenom između grubih stijena kanjona Krke, a tijekom vremena obala je nasipavana te je tek poveća 'bijela stijena' (Lapis Albus) tako 'narasla' na razinu otoka. Otada do danas otočić i franjevci koji na njemu obitavaju neraskidivo su povezani sa životom okolnih krajeva - dijelili su sve radosti, ali i patnje lokalnog stanovništva. Visovac je bio i ostao duhovno utočište i simbol hrvatske prisutnosti na tom području.

Posebno je teško bilo razdoblje tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Visovac je postao središte političkih igara, pa je tako tijekom rata doživio i zanimljivu situaciju da je dvije trećine površine pripadalo Italiji, a trećina NDH, kao da se radi o velikom gradu, a ne otočiću manjem od nogometnog igrališta. Kraj rata donosi mnogobrojna ubojstva i zatočenja fratara, koje su partizani smatrali neprijateljima i redovito im zagorčavali život. Pokušaji zastrašivanja i zatvaranja samostana nastavljeni su i kasnije, a potpuni mir za Visovac i tamošnje franjevce konačno nastupa krajem 20. stoljeća s proglašenjem neovisnosti Hrvatske i krajem Domovinskog rata, tijekom kojeg je također bio napadan od strane velikosrpskih agresora.

Što vidjeti na Visovcu?

Visovac je poznat po prekrasnoj prirodi te svaka biljka na otoku djeluje kao da ju je netko održavao tik prije vašeg dolaska. Osim što su sačuvali brojne povijesne ostatke, franjevci su se istaknuli kao brižni uzgajivači biljnih kultura. Na otoku obitava čak 195 biljnih vrsta, od čega je 80 kultiviranih. Između pomalo egzotično oblikovanih biljaka kreću se i zanimljive životinje, poput paunova ili kornjača, pa biste, ako imate sreće, mogli uhvatiti jedan od onih rijetkih trenutaka kada paun raširi svoj rep popute šarene lepeze.

Između visokih jablana još od doseljavanja franjevaca nalazi se samostan Majke od Milosti, dok je crkva Gospe Visovačke izgrađena u 17. stoljeću. Samostanski muzej vrlo je zanimljiv i obuhvaća brojne izloške. Neki predmeti potječu još iz rimskog doba, točnije iz 1. stoljeća, a posebno je bogata samostanska knjižnica. Osim vrijednih inkunabula, ona obuhvaća različite povijesne dokumente, poput onih iz razdoblja turskih osvajanja, pa se tako primjerice može vidjeti ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672. godine, kojim se franjevcima jamčio posjed i vlasništvo sve imovine koju su posjedovali prije Kandijskog rata.

Zbirka sadrži i sablju Vuka Mandušića, slavnog narodnog junaka iz ratova s Turcima. Iz 1687. godine pak potječe dekret pape Inocenta XI., koji udjeljuje potpuni oprost onima koji visovačku crkvu posjete 2. kolovoza, odnosno na blagdan Gospe od Anđela. Za kraj pregleda izložaka ostavljamo knjižicu s molitvom Oče naš, veliku (ili bolje reći malu) svega 3,5 x 3x5 milimetara! Tiskana je u Guttenbergovom muzeju u Mainzu, nekoć je to bila najmanja knjiga na svijetu, ali su je u međuvremenu pretekla višestruko manja djela, čiji sadržaj uopće nije vidljiv golom oku.

Na Visovcu se nalazi i lapidarij, u kojemu se mogu vidjeti ostatci prijašnjih objekata na Visovcu. Uz glavno visovačko pristanište za brodove nalazi se i suvenirnica, u kojoj možete kupiti uspomenu na boravak na tom jedinstvenom otočiću, a u ponudi su i jednostavni napitci i hrana, u slučaju da ožednite i(li) ogladnite. Ako vam treba tekućine, možete koristiti i neku od brojnih mini-fontana na otvorenom, iz kojih teče pitka voda, a kod suvenirnice je i sanitarni čvor, u kojemu također možete napuniti boce.

Blagdani na Visovcu

Na Visovcu, jednom od hrvatskih marijanskih svetišta, posebno se slave dva blagdana - Gospa od Anđela (2. kolovoza) i Velika Gospa (15. kolovoza). Na te dane Visovcem prođu tisuće vjernika, koje do otoka prevoze brojne brodice okupljene posebno u tu svrhu. Na te dane vrijedi poseban prometni režim te se automobili moraju ostaviti na parkiralištu kod vidikovca s miljevačke strane, pored spomenika Petru Svačiću, posljednjem hrvatskom kralju. Otamo do pristaništa u Stinici voze autobusi, po cijeni od 10 kuna, a s obzirom na mnoštvo buseva koji prometuju, rijetko se na polazak čeka više od nekoliko minuta. Na te dane, brodovi franjevačkog samostana i NP-a Krka do Visovca plove besplatno, dok privatni prijevoznici vožnju obično naplaćuju oko 10 kuna po jednom smjeru.

Prijevoz do Visovca

Prvi dio - dolazak do brodskog pristaništa

Kako biste došli do Visovca, potrebno je stići do jednog od dva mjesta s kojih brodovi plove do otočića - Stinica i Remetića. Kako je stinička strana obično mnogo prometnija, detaljnije ćemo objasniti kako automobilom doći do nje.

Dolazite li iz smjera Šibenika, vozite državnom cestom D33 prema Drnišu do Pakovog Sela. Odmah po ulasku u Pakovo Selo, skrenite lijevo prema Miljevcima (skretanje je označeno putokazom) te slijedite glavnu cestu. Nakon nekoliko kilometara vožnje, stići ćete do kanjona Čikole, poslije kojega se trebate voziti oko minute do T-raskrižja kod zaseoka Donji Vlaići. Tu su već uredno postavljeni putokazi za Visovac, pa je lako pratiti put - skrenite lijevo, prema mjestu Ključ, odnosno Drinovci. Nakon otprilike pet minuta vožnje po glavnoj cesti, stići ćete do raskružja s malom kapelicom sv. Ane u sredini, kojega trebate napustiti na drugom izlazu.

Slijedi otprilike kilometar vožnje, kada stižete do velikog vidikovca, prepoznatljivog po velikom hrvatskom barjaku koji se ondje vije, na kojemu vrijedi zastati barem na koju minutu. S vidikovca se pruža prekrasan pogled na Visovac i rijeku Krku. Na lijevom dijelu vidikovca (ako gledate prema rijeci) nalazi se i spomenik posljednjem hrvatskom kralju, Petru Svačiću, za kojega se pretpostavlja da potječe upravo iz tog kraja.

Nakon što nastavite vožnju od velikog vidikovca, odmah slijedi kanjon sa zavojitom cestom, koja će vas za nekoliko minuta vožnje dovesti do Stinica, gdje se nalaze brodsko pristanište i uređeno parkiralište na kojemu možete besplatno ostaviti svojeg limenog ljubimca.

Dolazite li pak iz smjera Drniša, put je nešto jednostavniji - slijedite putokaze za Miljevce, odnosno za selo Širitovci, a nakon što uđete u Širitovce, trebate skrenuti lijevo prema Brištanima. Ubrzo stižete do prije spomenutog raskružja i nastavljate istim putem prema Stinicama i Visovcu.

Drugi dio - plovidba do Visovca

Nedjeljom posjetitelje na otočić besplatno prevoze brodovi iz Stinica i Remetića, ali samo na polascima u terminima misa (9:30/45, 10:00/15 i 10:30/45 za polaske na misu u 11 sati te na povratnim polascima odmah po završetku bogoslužja). Ostalim danima brodovi plove po cjeniku i redovnom plovidbenom redu NP-a Krka.

Polasci sa Stinica Polasci s Remetića
Pon - sub Ned Pon - sub Ned
10:00 09:30 09:45 09:45
11:00 10:00 10:45 10:15
12:00 10:30 11:45 10:45
13:00 12:00 12:45 12:15
14:00 13:00 13:45 13:15
15:00 14:00 14:45 14:15
16:00 15:00 15:45 15:15
Podatci navedeni u tablici ili natuknicama provjereni:
13. 01. 2015.

Provjerite cijene smještaja u NP-u Krka

Prijava
Odjava
Soba
Gosti