Ogulin

Ogulin je svoje 'mjesto pod Suncem' našao u Karlovačkoj županiji, taman između Gorskoga kotara i Like te na pola puta od Karlovca do Senja.
Ogulin Ogulin

Grad Ogulin nastao je s prijelaza iz 15. u 16. stoljeće, a pretpostavlja se da je to bilo 1500. godine, kad je Bernardin Frankopan u Modrušu izdao ispravu kojom je označio granice novoizgrađenoga grada između Vitunja i Modruša.

Ogulin se u prošlosti zvao i Julin grad, po djevojci Đuli, koja se prema legendi, zbog nesetne ljubavi, sunovratila u ponor u blizini ogulinskog kaštela, a oko te se utvrde ubrzo razvio novi grad. S vremenom se Ogulin sve više razvijao, usprkos brojnim ratovima, a u 19. stoljeću postao je sjedište Modruško-riječke županije. U to se vrijeme tu rodila i najpoznatija stanovnica toga kraja – Ivana Brlić-Mažuranić, po čijim se 'Pričama iz davnine' Ogulin često naziva i 'zavičajom bajki'.

Danas se Ogulin sve više okreće turizmu, budući da se osim razgledavanja povijesnih znamenitosti, tu može uživati u ribolovu, bicikliranju, planinarenju, skijanju i sanjkanju, što je najveća 'zasluga' nekoliko prirodnih znamenitosti, kao što su planine Klek i Bjelolasica, rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica te jezero Sabljaci.

Znamenitosti u Ogulinu

Glavna gradska znamenitost jest Frankopanski kaštel, koji se nalazi u samome središtu grada. Ta renesansna utvrda ima oblik nepravilnog četverokuta s kulama, a izgrađena je krajem 15. stoljeća po naredbi Bernardina Frankopana. On je bio vrlo moćan plemić iz roda Frankopana, ujedno i gospodar obližnjeg Modruša, Bosiljeva, Dubovca, Novigrada i Tounja. Zidine, osim glavne zgrade, omeđuju dvorišni prostor, a tu je i malena dvorska kapelica.

Danas se u kaštelu nalazi Zavičajni muzej, otvoren 1967. godine, s nekoliko zbirki, poput etnografske, arheološke, planinarske, zbirke staroga oružja i spomen-sobe Ivane Brlić-Mažuranić.

Pedesetak metara od kaštela nalazi se Đulin ponor koji je, prema legendi, dobio ime po mladoj djevojci Đuli iz 16. stoljeća. Njezini su je roditelji obećali jednom starijem plemiću za ženu, ali ona se zagledala u kapetala Milana Juraića, branitelja utvrde u obližnjem Tounju. Kako to obično biva, njih dvoje su se odmah zaljubili, ali, nažalost, Milan je u međuvremenu poginuo u borbi protiv Turaka. Kad je Đula čula ovu tužnu vijest, bacila se u ponor rijeke Dobre, gdje ona ujedno završava dio svoga toka, i otada se taj dio rijeke zove Đulin ponor.

Nedaleko od utvrde i Đulina ponora nalazi se glavno gradsko okupljalište – Park kralja Tomislava – gdje je smještena župna crkva Uzvišenja sv. Križa iz 1781. godine, kao i spomenik kralju Tomislavu, podignut 1925. godine, na tisućitu obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva. Kao većina gradova, i Ogulin ima svoje vrelo, a to je Cesarovac, koje se također nalazi u ovome parku. Prema legendi iz njega teče vilinska voda.

Svakako još vrijedi spomenuti i kapelu sv. Jakova, jednu od najstarijih ogulinskih građevina, budući da je izgrađena u 12. ili 13. stoljeću. Nalazi se na istoimenom groblju koje se nalazi na cesti koja vodi prema jezeru Sabljaci. Crkvu je izgradila obitelj Frankopan.

Događanja u Ogulinu i prirodne zanimljivosti

U spomen na ponosnu prošlost i svoga osnivača, 30. svibnja 2004. godine osnovana je Frankopanska garda Ogulin, počasna povijesna postrojba. Svečane odore, oznake i oružje izrađeni su po uzoru na vojnika iz 18. stoljeća, odnosno krajišnika Ogulinske pukovnije tadašnje Vojne krajine.

Kako bi se primjereno odužili i svojoj najpoznatijoj stanovnici, Ivani Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.), od 2006. godine, kroz mjesec lipanj, održava se Ogulinski festival bajke. Budući da je i sama spisateljica često naglašavala da je njezin rodni kraj prilično bajkovit (Klek, Dobra, Frankopanski kaštel, narodni običaji), organizatori se svake godine trude da taj festival postane sve bolji i poželjniji za posjet, što se i vidi po sve većem broju kreativnih radionica i pripovjedača koji potiču znatiželju kod brojnih posjetitelja.

Jedna od glavnih Ivaninih inspiracija bio je Klek, koji je prema legendi zapravo istoimeni skamenjeni div. Naime, dok su na Zemlji nekoć živjeli samo bogovi i divovi, bogovi su često hranu i piće zadržavali isključivo za sebe, pa je tako div Klek zaratio s bogom Volosom, koji ga je skamenio čarobnim mačem. No, prije nego je bio skamenjen, Klek se zakleo da će se jednog dana probuditi i osvetiti, pa su tako stari ljudi čak i vjerovali da rijeka Dobra zapravo teče iz divovih vena.

Inače, planina Klek je istaknuti vrh na rubu masiva Velike Kapele, visok 1182 metra, a sam vrh planine je vrlo uočljiva kamena glava promjera desetak metara. Ovdje je i počelo 'službeno' hrvatsko planinarstvo, budući da je iz Ogulina 1874. godine krenula ideja o utemeljenju planinarskog društva. Cijela je planina bogata florom i faunom, a neki vrste su i zaštićene.

U blizini je i Bjelolasica, dio istoimene planine, a znamo ju i kao Hrvatski olimpijski centar. Tu se može rekreirati po ljeti i po zimi, što posebno vole oni najmlađi, zbog prilagođenih staza za skijanje i sanjkanje za sve uzraste, a tu su još žičare, vučnice, kao i prigodni ugostiteljski objekti.

Osim planina, ogulinski kraj je poznat i po rijekama i jezerima. Svakako je najpoznatija rijeka Dobra, koja izvire na dva mjesta u Gorskome kotaru, a ponire u samome Ogulinu, odnosno u Đulinu ponoru. Dobra je iznimno bogata ribljim vrstama, pogotovo pastrvom, klenom, šaranom i štukom. Na njoj je izgrađena i hidrocentrala, zbog čega je stvoreno akumulacijsko jezero Bukovnik. Drugo takvo jezero jesu Sabljaci, odnosno 'ogulinsko more', ali ono je napravljeno na Zagorskoj Mrežnici. Sabljaci su također poznati po ribolovu, ali i po vodenim športovima, kao što je plivanje, veslanje ili jedrenje na dasci.

Posljednjih godina, tijekom prosinca, u središtu grada održava se Advent u Ogulinu, što zna biti prilično idilično, pogotovo kad padne snijeg, pa uz već spomenuti kaštel, crkvu i planinu, cijeli grad preplavi poseban ugođaj. Tu su i velike jaslice u Parku kralja Tomislava, kao i brojni štandovi s ponudom tradicionalnih proizvoda.

Smještaj u Ogulinu

U Ogulinu postoje dva hotela – hotel Klek i hotel Frankopan u središtu grada, a u blizini su još i lovačka kuća St. Hubert i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica. Osim ovakvog tipa smještaja, na raspolaganju vam je još nekoliko kuća za odmor, apartmana i soba.

Svi koji se odluče na nešto duži boravak u gradu, treba spomenuti kako Ogulin ima i vrlo dobru gastronomsku ponudu, kako u središtu grada, tako i uz svoja jezera, a tu je i nekoliko kafića, barova i pubova.

Prijevoz do Ogulina

Prva željeznička poveznica stigla je u Ogulin 1873. godine izgradnjom pruge od Zagreba do Rijeke, a i danas je Ogulin jedna od postaja na toj liniji. Dnevno se od Zagreba do Ogulina vozi više od 10 puta, s time da prvi vlakovi iz Zagreba, uz stajanje u Karlovcu, kreću oko 6:00, a posljednji oko 23:00 sata, dok se iz Ogulina prema Zagrebu kreće već oko 4:00, ali je zato zadnji vlak oko 20:00 sati. Redovna cijena u jednom smjeru Zagreb-Ogulin iznosi 56 kuna, ali postoje popusti za povratne karte, kao i za mlade i umirovljenike. Iz Rijeke se vozi četiri puta dnevno, a cijena u jednom smjeru iznosi 62 kune.

Vožnja autobusom nešto je skuplja nego vlakom, budući da Autotransova linija (www.autotrans.hr) svakodnevno povezuje Rijeku i Ogulin, uz presjedanje u Vrbovskom, po cijeni od 88 kuna. Iz Rijeke se kreće u 11:00, a u Ogulin se stiže tri sata kasnije.

Ogulin je i jedno od čvorova na autocesti A1 od Zagreba do Splita, što ga čini iznimno dostupnim za jednodnevne izlete, budući da od silaska s autoceste do središta grada nema ni 10 kilometara. Ako planirate doći osobnim automobilom, vrijedi znati kako se parkiranje u središtu grada naplaćuje četiri kune po satu, a ono se, osim na automatima, može platiti i mobitelom na broj 8473. Radnim danom parking se plaća od 7:00 do 16:00 sati, a subotom od 7:00 do 13:00 sati.

Provjerite cijene smještaja u Ogulinu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Ogulin
Vremenska prognoza za Ogulin

Vremenska prognoza za Ogulin (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Ogulin.