Ozalj

Okružen Kupom, Dobrom i obližnjim Žumberkom, grad Ozalj već stoljećima privlači posjetitelje u svoj kraj, a neki od njih čak se odluče tu preseliti ili kupiti jednu od kuća za odmor.
Ozalj Ozalj

Zanimljivosti u Ozlju i korisne informacije

To i nije ništa čudno, budući da tu mogu razgledavati i uživati, kako u povijesnim, tako i prirodnim ljepotama. Takva sinergija najbolje se vidi kod Staroga grada, koji se nadvio nad rijekom Kupom, dok se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi barokna župna crkva sv. Vida, koja se spominje još sredinom 14. stoljeća, dok se prvi spomen Ozlja veže uz 1244. godinu.

Samo središte grada vrlo je kompaktno i u njemu možete naći sve što vam je potrebno za svakodnevni život, poput doma zdravlja, pošte, banke, samoposluge, pekare, kioska, kafića ili benzinske postaje. Stotinjak metara dalje smještena je Munjara, stara hidroelektrana iz 1908. godine, koja više podsjeća na palaču nego na mjesto gdje se proizvodi električna energija, što možemo zahvaliti poznatome arhitektu Hermannu Bolléu. Danas je ta neorenesansna građevina kulturni spomenik.

Ozaljska okolica također je vrlo zanimljiva za izlete, budući da se na razmaku od 30-ak kilometara nalaze Jastrebarsko, Krašić, Karlovac, Metlika, Novigrad na Dobri i Ribnik, a svako od spomenutih mjesta ima svoju zanimljivu priču.

Jedna od ozaljskih zanimljivih priča vezana je uz Frankopane i Zrinske, koji su tu vladali od kraja 14. do kraja 17. stoljeća. Naime, za Dan grada izabran je 30. travnja, kao spomen za 1671. godinu i pogubljenje dvojice tada najvećih hrvatskih plemića – Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Druga zanimljivost jesu plemići Thurn i Taxis, koji su u svome vlasništvu imali brojne dvorce, a birali su samo one s predivnim pogledima, što Ozalj svakako jest, pa se tako i on našao kao dio njihovih vlastelinstava.

Osim tih plemićkih obitelji, ozaljski se kraj može pohvaliti i poznatom slikaricom Slavom Raškaj, kao i leksikografom Ivanom Belostencem.

Stari grad Ozalj

No, da se mi vratimo na ozaljski Stari grad Ozalj. Smješten na stijeni iznad smaragdne rijeke Kupe, simbol je istoimenoga grada, ponajviše zbog svoje povijesne važnosti i obitelji koje su vladale njime nekoliko stoljeća.

Iako su unutar zidina pronađeni arheološki nalazi još iz vremena prije srednjeg vijeka, prvi zapisi o Ozlju potječu iz sredine 13. stoljeća. Tu su vladale obitelji Babonić, Frankopan i Zrinski, koji su ga u 17. stoljeću preporodili, budući da je tu stolovao Petar Zrinski.

U to je vrijeme bio poznat i 'Ozaljski književni krug' s jezikom čiji se izraz temeljio na osnovama jezika ozaljskog kraja, koji je bio osnova trodijalektnog hrvatskog jezika, ali to je sve prekinuto 1671. godine smaknućem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Novi vlasnici postaju Perlasi i Batthyaniji, koji tadašnjem gotičkom gradu daju potpuno novi barokni izgled, a nakon njih stižu knezovi Thurn i Taxis iz njemačkog Regensburga.

Frankopani su vlasništvo nad Ozljem kupili još krajem 14. stoljeća od kralja Žigmunda za 42.000 forinti, dok su Zrinski došli sredinom 16. stoljeća darovnim ugovorom, što se može vidjeti nad ulaznim vratima na prvom katu palasa Zrinskih, gdje piše 'NICO COM ZR 1556' (Nicolaus comes Zriniensis 1556 - Nikola grof Zrinski 1556). Dotični je palas kasnije postao tzv. žitnica, a nalazi se, što je vrlo zanimljivo, iznad tunela sa željezničkom prugom. Neki kažu da se u tome palasu čak sedam dana odvijalo Nikolino vjenčanje.

Treba spomenuti da su na unutrašnjim zidovima dvorca očuvane vrijedne freske vjerskog sadržaja, kao i natpisi na glagoljici i latinici iz toga vremena, dok se u dvorištu nalazi povijesni grb svih Frankopana, koji prikazuje dva lava kako lome kruh, odnosno 'Leo qui vocatur Fragapane'.

Taj grb spominjemo jer se kroz povijest spominju tri potpuno odvojene loze Frankopana, koje nisu bile u nikakvom srodstvu, a nalazile su se u Rimu, na otoku Krku i u Furlaniji. Naša se loza nazivala Frankopan, a talijanska Frangipani (Rim, Furlanija) i s vremenom su sve više počeli kontaktirati, ponajviše politički i zbog posjeda, kao da su krvno srodstvo. U 15. stoljeću čak su jedni druge nazivali rođacima i u oporukama pisali da ako ne budu imali svoje potomke, sve posjede ostavljaju drugim dvjema lozama.

Danas je stari grad Ozalj u vlasništvu Družbe braće hrvatskog zmaja, kojima je pripisan još 1928. godine. Pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a tu se nalazi i Zavičajni muzej, koji pokriva široku povijest dviju najpoznatijih hrvatskih obitelji. Grad se temeljito obnavlja i jedan dio je već dobio novu 'glazuru', a obnovi možete pomoći i vi sami kupnjom ulaznica (5 kuna) ili nekog od suvenira koji se nalaze u suvenirnici pokraj ulaza u stari grad. Muzej je zbog radova trenutačno zatvoren, no grad je za posjetitelje otvoren radnim danom od 9:00 do 15:00 sati i vikendom od 13:00 do 18:00 sati.

Ispred dvorca nalazi se i malo parkiralište. Kako biste ušli unutra, preći ćete preko mosta koji je do 19. stoljeća bio pomičan, jer je uz gradski opkop to bio dio obrane grada. Glavna ulazna kula ima prepoznatljiv četvrtasti oblik, a izgrađena je 1599. godine, o čemu svjedoči i zapis u podnožju obližnje polukule, kojih ima pet u zidu koji okružuje cijeli dvorac.

Etno-park Trg i Ozaljsko-vivodinska vinska cesta

U Ozlju se nalazi još nekoliko značajnih 'podviga' iz prošlosti, kao što je etno-park Trg, udaljen manje od kilometra od središta grada, koji je ujedno i muzej na otvorenom. Naime, to srednjovjekovno naselje planski je izgrađeno, a spominje se još u 14. stoljeću. Nalazi se na meandru rijeke Kupe, a u prošlosti su ga zvali i 'otok Svih svetih'. Danas Trg predstavlja tradicionalnu seosku arhitekturu, što se može vidjeti po krovovima od slame, tesanim drvenim gredama, ali i autentično uređenoj unutrašnjosti.

Kad se već spominje rijeka Kupa, treba reći kako je ona tu pogodna za kupanje, pa tako i postoji kupalište uz nju, dok oni željniji ribolovstva, to osim na Kupi mogu činiti i na devet jezera obližnje Šljunčare.

Uz dobro jelo, vrijedi i probati lokalne vinske specijalitete, a za to su najpoželjniji brežuljci i podrumi ozaljsko-vivodinske vinske ceste. Kad smo već u Vivodini, svakako bi trebalo posjetiti i baroknu crkvu sv. Lovre iz 18. stoljeća, smještenu na samom vrhu lokalnog brijega, koju je dala izgraditi barunica Jelačić.

Smještaj u Ozlju

Poslije dobrog razgledavanja i uživanja u gastronomskim specijalitetima, odmoriti se može u jedinom smještaju u gradu, motelu Pavlaković, ali u posljednje se vrijeme sve više otvaraju kuće za odmor i seoska domaćinstva sa sličnom ponudom.

Prijevoz do Ozlja

Sad kad znamo što sve vidjeti i posjetiti, vrijedilo bi spomenuti kako i doći do Ozlja :) Naravno, najlakše je osobnim automobilom, a tko dolazi iz smjera Zagreba ili Rijeke, to može učiniti autocestom A6 Rijeka-Zagreb, pa sići na čvoru Karlovac i nastaviti još 15-ak kilometara do Ozlja. Od Zagreba se može i 'starom cestom' preko Jastrebarskog, pa poslije Draganića skrenuti udesno i slijediti putokaze do cilja.

Željeznicom je (www.hznet) Ozalj izravno povezan s Karlovcem i dnevno postoji oko 10 linija. Prvi polasci iz Karlovca su u 4:20, a zadnji u 19:45 sati, dok sam put traje 25 minuta. Cijena karte u jednom smjeru je 10 kuna. Prvi polasci iz Ozlja za Karlovac su u 4:50, a zadnji u 21:00 sat.

Autotransport Karlovac (www.atsk.hr) povezuje Karlovac i Ozalj tri puta dnevno radnim danom – u 6:15, 10:00 i 12:30, dok u obratnom smjeru vozi u 6:45, 11:45 i 15:05 sati.

Provjerite cijene smještaja u Ozlju

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Ozalj
Vremenska prognoza za Ozalj

Vremenska prognoza za Ozalj (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Ozalj.