Šibenska katedrala sv. Jakova

Šibenska katedrala sv. Jakova svakako je jedan od najljepših i najznačajnijih arhitektonskih objekata u Hrvatskoj. Njeno značenje prepoznao je i UNESCO, koji ju je 2000. godine uvrstio na svoj Popis svjetske baštine.
Šibenska katedrala sv. Jakova Šibenska katedrala sv. Jakova

Priča o Šibenskoj katedrali počinje 1298. godine, kada Šibenik postaje grad i dobiva svoju biskupiju. Tada se počinje razmišljati o izgradnji velike katedrale, ali se s gradnjom krenulo tek 1431. godine. Gradnja se odvijala u četiri faze, sve do 1535. godine, a na radovima su se mijenjali brojni majstori.

U prvoj su fazi na gradnji angažirani venecijanski graditelji predvođeni Francescom di Giacomom te dvama šibenskim klesarima - Andrijom Budčićem i Budišom Statčićem. To razdoblje gradnje Katedrale karakterizira gotički stil, a u 10 godina koliko je trajala prva faza izgrađeni su sjeverni i južni zid, donji dio pročelja te oba portala.

1441. gradnju preuzima naš slavni graditelj, Juraj Dalmatinac, koji se neizbježno najčešće veže baš uz ovu crkvu. On je projekt povećao i nastavio graditi prema obilježjima renesanse, no još uvijek su primjetna obilježja gotike. Možemo slobodno reći da je Juraj Dalmatinac Šibensku katedralu učinio onim što jest - svjetski značajnim objektom.

Ono po čemu je Juraj Katedralu učinio jedinstvenom jest poseban sustav montaže kamenih blokova. On se sastojao u tome da se masivni kameni blokovi umeću u utore nosivih kamenih okvira i to bez vezivnih materijala, što je tehnika koja je inače bila karakteristična za drvodjelstvo. Naglasimo da je upravo ovakav način gradnje omogućio da se Katedrala napravi isključivo od kamena.

Katedrala sv. Jakova se ističe po još jednom Dalmatinčevom djelu, a to je skup od čak 72 skulpture glava različitih ljudi na apsidama, jedinstven primjer renesansnog realizma u svjetskoj arhitekturi. Mogu se tu vidjeti lica brojnih muškaraca, žena, djece pa i sluškinja, a pretpostavlja se da su mnogi od njih bili poznate ličnosti toga vremena.

Nakon smrti Jurja Dalmatinca 1475. godine, gradnjom rukovodi Nikola Firentinac. On je nastavio ondje gdje je njegov prethodnik stao, s time da se tada već radi o isključivo renesansnom stilu.

Nikola Firentinac je podigao kupolu prema Dalmatinčevom planu, a njemu je, među ostalim, pripala čast i da ostane upamćen po tome što je sagradio krovni kompleks te gornji dio pročelja. Spomenuta kupola danas dominira povijesnim dijelom Šibenika, pa ćete je tako vidjeti u prvom planu sa svakog vidikovca s kojeg se pruža pogled na Stari grad.

Posljednjom fazom rukovode mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre te zadarski majstor Mestičević. Pod njihovom 'palicom' Šibenska katedrala je dovršena 1535. godine. Blagoslovljena je 20 godina kasnije - 1555. godine.

Sama Katedrala je, unatoč tomu što su se tijekom izgradnje mijenjali brojni majstori, vrlo skladna građevina, što se dijelom sigurno može zahvaliti tome što je građena isključivo od kamena. K tome se odlično uklopila u okoliš, a mali trg koji je okružuje čini se mnogo prikladnijim nego što bi to bio neki veći prostor. Zapravo, možemo reći da se radi o jednom od najljepših hrvatskih trgova, na kojem se uz Katedralu sv. Jakova nalaze i renesansna gradska vijećnica, knežev dvor te brojne palače i crkve.

U zimsko vrijeme Katedrala je otvorena svaki dan od 8:30 do 12:00, te od 16:00 do 20:00 sati, a u ljetnom razdoblju je otvorena bez prekida od 8:30 do 20:00 sati.

Provjerite cijene smještaja u Šibeniku

Prijava
Odjava
Soba
Gosti