Narodni trg (Pjaca) u Splitu

Split se krajem 13. i početkom 14. stoljeća počinje naglo širiti, a u tom razdoblju nastao je Narodni trg, poznat i kao Pjaca.
Narodni trg (Pjaca) u Splitu Narodni trg (Pjaca) u Splitu

Split je u drugoj polovici 13. i početkom 14. stoljeća uživao u razdoblju brzog razvoja, što se odrazilo i na njegovo urbano tkivo. Grad je izašao iz okvira Dioklecijanove palače, pri čemu je zapadno predgrađe dobilo nove zidine i stvorilo uvjete za daljnji razvoj.

Upravo se na tom prostoru formirala Širina sv. Lovre, trg čije se ime prvi put spominje 1255. godine. Mlečani su u 15. stoljeću ondje izgradili Knežev dvor i Općinsku vijećnicu, čime je Lovrin trg postao novo gradsko središte, dok je Peristil postao vjerski centar čijim prostorom dominira velebna Katedrala sv. Dujma. Takav raspored u to se doba u Europi mogao vidjeti posvuda, pa tako i na Apeninskom poluotoku.

Bogato plemstvo na Širini je izgradilo svoje palače, a cijeli je prostor do 19. stoljeća jednostavno postao previše 'natrpan'. Vlasti su 1821. odlučile srušiti velik dio gotičkih građevina iz 15. stoljeća, čime je trg postao 'prozračniji', no izgubio je mnoge vrijedne građevine, među kojima i Knežev dvor. Ipak, sačuvana je barem stara Gradska vijećnica.

Lovrin trg kasnije je nekoliko puta mijenjao imena te je nosio imena Trg oružja i Gospodski trg, da bi početkom 20. stoljeća dobio ime koje nosi i danas - Narodni trg.

Splićani ga ipak najčešće zovu Pjaca. Korištenje nadimka sasvim pristaje prostoru koji je stoljećima bio nešto poput zajedničkog dnevnog boravka. Danas je tu ulogu više preuzela Riva, iako i Pjaca zna biti vrlo živa, pogotovo ljeti kada uz domaće na taj ugodan prostor 'navale' brojni turisti.

Provjerite cijene smještaja u Splitu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti