Sfinga na Peristilu

Ionako atraktivan Peristil zanimljiv je zbog jednog detalja - egipatske sfinge ispred Katedrale sv. Duje.
Sfinga na Peristilu Sfinga na Peristilu

Prekrasni Peristil poznat je prije svega po čuvenoj Katedrali sv. Dujma, koja njime dominira. No, jedan detalj privlači pozornost prolaznika - egipatska sfinga koja se nalazi na zapadnom prilazu crkvi.

Naravno, javlja se pitanje odakle sfinga u središtu Splita. Odgovor treba potražiti, očekivano, u razdoblju Dioklecijanove vladavine i netom poslije njega. Naime, Dioklecijan se smatrao božanskim vladarom, slično faraonima, te je sukladno tome preuzeo i njihov običaj postavljanja sfingi ispred ulaza u posljednje počivalište.

Kako se Dioklecijanov mauzolej nalazio na mjestu današnje Katedrale sv. Duje, tako je i sfinga dospjela na Peristil. Vjerojatno nije bila jedina, došle su ili u paru ili ih je bilo čak četiri. Osim toga, sfingi je u Splitu i okolici na različitim lokacijama u to vrijeme bilo više od deset, no neke su u međuvremenu izgubljene ili teško oštećene te je ona na Peristilu najreprezentativniji primjerak.

Sfinga od crnog granita dugačka je skoro dva i pol metra, a visoka oko jednog metra. Radi se o staroj skulpturi, izgrađenoj vjerojatno u vrijeme vladanja Tutmozisa I. ili Tutmozisa III. Ti članovi 18. dinastije vladali su u 16. i 15. stoljeću prije Krista, pa je jasno o koliko se starom i vrijednom spomeniku radi.

Sfinge su mitska bića s lavljim tijelom, dok glava može biti ili ljudska ili pripadati nekoj drugoj životinjskoj vrsti. Peristilska sfinga ima ljudsku glavu, a zanimljivo je da su joj i prednji udovi ljudskog, a ne životinjskog oblika. Između pruženih ruku drži posudu za prinose žrtvovanja, što je bila rijetkost na sfingama te je još jedan od detalja koji ovaj splitski spomenik čini pomalo neobičnim i posebnim.

Provjerite cijene smještaja u Splitu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti