Udbina

Crkva hrvatskih mučenika
Građena je po uzoru na srednjovjekovnu crkvu sv. Križa u Ninu, u narodu poznatoj kao najmanjoj katedrali na svijetu, te je obogaćena povijesnim oblicima hrvatskog graditeljstva. Crkva je ujedno i spomen na sve poginule hrvatske mučenike i one koji su poginuli za Domovinu, od 1493. godine i bitke na Krbavskom polju, do Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine.
Gradnja crkve počela je 9. rujna 2005. godine, u spomen na dan kad je 1493. godine od osmanlijske ruke poginulo 10 000 hrvatskih branitelja, a posvećena je 10. rujna 2011. godine. Kamen temeljac za crkvu posvetio je papa Ivan Pavao II. prilikom svog posjeta Rijeci 2003. godine.
Dan hrvatskih mučenika i Dan crkvenog spomena na žrtve totalitarnih režima
Glavno obilježavanje Dana hrvatskih mučenika održava se posljednje subote u kolovozu, kao sjećanje na žrtve daleke i nedavne prošlosti. Zbog toga će se odsada na nacionalnoj razini, u skladu s poticajima Europskog parlamenta, obilježavati Dan crkvenog spomena na žrtve totalitarnih režima upravo u Udbini.
Križ krbavskih biskupa
Simbol toga dana, kao i povezanosti domovinske te iseljene Hrvatske, križ je krbavskih biskupa, koji se nalazi na pročelju crkve okrenutom prema Krbavskom polju. Naime, taj se križ čuvao i selio iz župe u župu, iz biskupije u biskupiju, kako se narod povlačio pred ratnim opasnostima, ali uvijek je podsjećao na rodni kraj i bio simbol hrvatske vjere u iseljeništvu.
Kratka povijest Udbine
Udbina je u prošlosti bila sjedište povijesne Krbavske biskupije, osnovane još davne 1185. godine te posvećene sv. Jakovu. Tu je postojao i utvrđeni srednjovjekovni grad - Krbavski grad, koji se počeo nazivati Udbinom krajem 15. stoljeća. Poslije oslobođenja Udbine od Turaka krajem 17. stoljeća, crkva i župa posvećuju se sv. Nikoli biskupu, a župa je radila sve do 13. prosinca 1942. godine, kad je cjelokupno hrvatsko katoličko stanovništvo iz Udbine i okolnih sela izbjeglo.
Svu napuštenu hrvatsku imovinu spalili su partizani, dok je crkva sv. Nikole uništena 1947. godine po naređenju lokalne komunističke partije, a preostala hrvatska imovina je nacionalizirana. Današnja Crkva hrvatskih mučenika nalazi se na temeljima crkve sv. Nikole.
Zbog svih proteklih događaja i svoga povijesnog značenja, Crkva hrvatskih mučenika trebala bi biti nacionalno svetište i simbol žrtava svih totalitarnih režima kroz više od 13 stoljeća dugu hrvatsku povijest. To se moglo vidjeti i na spomen kamenju sa 143 hrvatska stratišta koja su 2011. godine donijeli hrvatski branitelji te članovi nekoliko moto klubova. Nadajmo se da će se ostvarivanje težnje o nacionalnom svetištu što skorije i ostvariti!
Ostale znamenitosti oko i u Crkvi hrvatskih mučenika
Od brojnih zanimljivosti na crkvi i oko nje, izdvojili bismo spomenik papi Ivanu Pavlu II. i Vukovarski križ, repliku onoga koji se nalazi na ušću Vuke u Dunav. Vrijedi izdvojiti i repliku Višeslavove krstionice te ulaz u samu crkvu, gdje je na hrvatskom i latinskom ugraviran natpis - 'hrvatskim mučenicima'. U svetištu se nalaze i crkveni muzej te knjižnica.
Gastronomija i smještaj u Udbini
Najpoznatiji restaurant u Udbini svakako jest Ličko selo, smješteno na samome vrhu udbinskog brda, nedaleko od benzinske postaje, gdje možete probati izvrstan roštilj i jela ispod peke. U središtu se pak mjesta, nedaleko od crkve, nalazi samoposluga i pekara.
U Udbini nema hotela, a prvi veći nalazi se u Korenici, radi se o poznatoj Macoli. Sobe i apartmani mogu se pronaći u obližnjim mjestima na putu do Korenice, poput Ličke kape u Bjelopolju.
Prijevoz do Udbine
Osobnim automobilom do Udbine se najlakše stigne autocestom A1 Zagreb-Split-Dubrovnik do čvora Gornja Ploča, gdje se onda siđe i nastavi brzom cestom D522 do samog mjesta i spajanja s glavnom cestom D1.
Autobusi iz Zagreba do Udbine voze svakodnevno tri do četiri puta, a prijevoznici su Promet Makarska, Auto Poduzeće Z Imotski i Ines Tours. Najjeftiniju kartu u jednom smjeru od 96 kuna nudi Ines Tours, dok druga dva prijevoznika imaju cijenu od 115 do 120 kuna. Povratne karte kreću se od 150 kuna nadalje.
Usput se staje u Karlovcu, Slunju, na Plitvičkim jezerima i u Korenici, dok se iz smjera Dalmacije staje u Makarskoj, Imotskom, Sinju, Drnišu, Kninu, Splitu, Trogiru, Šibeniku, Biogradu na Moru, Zadru itd., ovisno o tome o kojem se točno prijevozniku radi.
Iz smjera Zadra prema Udbini svakodnevno vozi i Contus, koji usput staje u Benkovcu i Gračacu, a s kontinentalne strane u Korenici, Plitvičkim jezerima, Slunju, Vojniću, Petrinji i Sisku.