Veliki Tabor

Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih dvoraca kontinentalne Hrvatske i izvrstan primjer fortifikacijske arhitekture, a od 2011. godine, nakon višegodišnje obnove, blista u svoj svojoj gorostasnoj ljepoti na 333 metra nadmorske visine.

Veliki Tabor

Povijest Velikog Tabora

Utvrda je nekoć bila dio obrambenog sustava koji su činili okolni dvorci i utvrde, poput Malog Tabora, Lobor-grada, Kostelgrada, Cesargrada, Puste Bele, Milengrada ili Konjščine. Kroz sva stoljeća postojanja, mijenjali su se i vlasnici, pa prvi posjedovni zapisi govore da su ovdje od početka 15. stoljeća bili grofovi Celjski, a kad su oni izumrli, ban Ivaniš Korvin početkom 16. stoljeća dodijelio je Veliki Tabor obitelji Ratkaj (Rattkay). Oni su i izgradili utvrđeni grad u obliku kakvom ga danas poznajemo, kad su dodane prepoznatljive polukružne kule, a u posjedu Ratkajevih ostao je sve do kraja 18. stoljeća, odnosno do 1793. godine. Ova velikaška obitelj posjedovala je i nekoliko obližnjih dvoraca, poput Velike Horvatske, Malog Tabora i Miljane.

Kasnije se izmijenilo još nekoliko vlasnika, poput Kraljevske komore, braće Grunwald i slikara Otona Ivekovića. Nakon njegove smrti obitelj je prodala dvor banskoj upravi, a oni pak dalje časnim sestrama Družbe Kćeri Milosrđa iz Blata na Korčuli, koje su tamo bile do 1950. godine. Nedugo zatim preuzeli su ga Muzeji Hrvatskog zagorja, koji i danas brinu o dvoru.

Arhitektonska obilježja

Veliki Tabor je zapravo peterokutna građevina okružena kulama i zidovima, pa je zbog toga i njegovo dvorište nepravilnog oblika. Budući da je kroz stoljeća proširivan više puta, primijetit ćete više stilova koji se ondje isprepliću, kao što su gotika ili renesansa, pogotovo na i oko prozora ili vrata. Tako se s prozora jedne od velikotaborskih kula pruža i izvrstan pogled na cijelu okolicu, od Cesargradske gore, Ivanščice i Kostelskog gorja, pa sve do Medvednice, ako je vedar dan.

Od nekoliko arhitektonskih velikotaborskih zanimljivosti, izdvojili bismo sat na drvenom tornju, koji je vidljiv s dvorišne strane dvora prepune arkada, kapelu sv. Ivana iz 17. ili 18. stoljeća na gornjem katu južne kule, kao i grb obitelji Ratkaj iznad ulaza u dvorac.

Inače, 'tabor' znači 'ratni logor', a u ovom slučaju nastao je tijekom prvih turskih provala na hrvatski teritorij, kada su hrvatski velikaši nadograđivali svoje dvorce i utvrde za potencijalne borbe.

Veronika Desinićka

Kad se spomene Veliki Tabor, velik broj ljudi sjetit će se legende o Veroniki Desinićkoj. Naime, kako predaja kaže, mladi grof Friedrich Celjski zagledao se u mladu Veroniku, a budući da je bio oženjen za Elizabetu, kćer kneza Stjepana I. Frankopana, naredio je da mu ženu ubiju. U međuvremenu je s Veronikom pobjegao u mjesto Fridrihštajn u blizini Kočevja u Sloveniji te su se ondje vjenčali. Nakon što je to saznao njegov otac, knez Herman II. Celjski, poslao je vojsku na mladence. Kad su ih uhvatili, sina je poslao u tamnicu u Celje, a lijepu Veroniku dao je udaviti i zatim ju sazidati u zidine dvora, odnosno u stijenu između peterokutne kule i ulaza u grad.

Stoljećima kasnije, 1982. godine, čisteći prostorije Velikog Tabora, pronađena je ženska lubanja, koja u skladu sa spomenutom legendom možda zaista i pripada nesretnoj Veroniki.

Prijevoz do Velikog Tabora

Sam dvorac smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, nedaleko od mjesta Desinić, kamo se najlakše stiže osobnim automobilom. Od Zagreba se može doći dvama putevima. Prvi je autocesta A2 Zagreb-Macelj, gdje se siđe na čvoru Zabok i onda vozi cestom D205 u smjeru Tuheljskih Toplica i Tuhelja te nastavi ravno do Desinića, gdje se skreće lijevo prema Miljani i slovenskoj granici. Otprilike pet minuta nakon skretanja u Desiniću, nakon što se prođe seoski turizam 'Grešna gorica', stići ćete pred dvorac.

Druga mogućnost je da s autoceste A2 kod Zaprešića skrenite na cestu D1, pa ćete preko West Gatea, Luke i Velikog Trgovišća izaći na već spomenutu cestu D205 koja preko Tuhelja vodi do Velikog Tabora. Iz ostalog dijela Hrvatskog zagorja može se također doći i lokalnim cestama preko Pregrade i Desinića.

Radno vrijeme i cijena ulaznice za muzej

Unutar Velikog Tabora otvoren je muzej u kojem možete vidjeti i razgledati kako se to živjelo u proteklim stoljećima u tom utvrđenom gradu.

* Muzej je zatvoren za posjetitelje ponedjeljkom i utorkom od 2. studenog do 31. ožujka. Ulaz je dopušten do sat vremena prije zatvaranja.

Karte, kao i suveniri na temu Velikog Tabora mogu se kupiti odmah po ulazu u dvorište, neposredno prije središnje kule.