Medvedgrad

Srednjovjekovni utvrđeni grad Medvedgrad podignut je na vrhu Malog Plazura, izdvojenog brijega na južnim obroncima Medvednice, s kojeg se pruža predivan pogled na Zagreb i okolicu.
Medvedgrad Medvedgrad

Kao nadnevak njegove gradnje povijesni izvori ne navode precizan podatak, ali sigurno je kako je 1254. godine bio potpuno dovršen. Poticaj za izgradnju dao je papa Inocent IV., radi obrane od novog tatarskog pustošenja. Naime, taj je istočnjački narod 1242. godine već provalio u Zagreb, pa se gradnja jake utvrde nametnula kao žurna potreba, a svoj obol pri izgradnji pružio je i kaptolski biskup Filip.

Nakon što je bio dovršen, Medvedgrad je imao izvrstan položaj, zahvaljujući kojem se moglo nadgledati prostor od Medvednice do Turupolja, dok su mu sigurnost i udobnost pružali dvostruki bedemi, opkop, branič-kule, palas, cisterna te kapelica.

Tijekom vremena grad je mijenjao brojne gospodare i stanovnike, od kraljeva i biskupa do velikaša poput Babonića, bana Mikca, kralja Žigmunda, kralja Matijaša Korvina, grofova Celjskih, Jana Vitovca, bana Ivana Karlovića, Zrinskih, obitelji Erdödy, Gregorijanaca, grofa Tome Mikulića, baruna Franje Ciculina te grofa Kulmera. Vlastelinstvo je uglavnom živjelo od posjeda u podnožju Medvednice (sela, polja, vinogradi i šume), da bi se Gregorijanci, koji su bili posljednji stanovnici i vlasnici Medvedgrada, 1571. godine preselili u svoju kuriju u Šestinama i potpuno napustili burg.

Snažan potres krajem 16. stoljeća razorio je Medvedgrad, nakon čega, zbog umanjenog strateškog značaja, kao i zbog nove kulture stanovanja, više nije bio nadograđivan ili obnavljan. To se može provjeriti i tvrdnjom iz 1602. godine kad se za Medvedgrad kaže da je napušten, odnosno 'arx desolata'.

Oltar domovine

Arheološka iskopavanja i istraživanja započeta su tek četiri stoljeća kasnije, a nakon što su završeni konzervatorski radovi, 30. svibnja 1994. godine, ispred južnog bedema, podignut je Oltar domovine - spomenik svim hrvatskim junacima, rad Kuzme Kovačića. Spomenik se sastoji od kamenih kocki te bijelih i plavih staklenih ploha i 'kapi', sve posloženo u obliku hrvatskog grba. Na kockama su uklesane riječi hrvatske himne, veliki križ, kao i motivi iz doba kneza Branimira, dok je u sredini vječna vatra.

Kapelica sv. Filipa i Jakova

Obnovljena osmerokutna kapelica sv. Filipa i Jakova, koja se nalazi istočno od Oltara, smatra se našim vrhunskim ranogotičkim zdanjem nastalim pod utjecajem srednjoeuropske gotike. Zidovi su joj obnovljeni crvenom opekom, a iznad ulaznog portala nalazi se rozeta. Ispred kapelice ostatci su staroga bunara.

Radno vrijeme

Otprije par godina upravljanje Medvedgradom preuzela je Javna ustanova Park prirode Medvednica (www.pp-medvednica.hr), pa se otada uvelo i radno vrijeme kad se utvrda može posjetiti, a to je tijekom sezone subotom i nedjeljom između 11:00 i 19:00 sati, dok su posjeti tijekom tjedna mogući isključivo uz najavu i dogovor s JU Park prirode Medvednica. Cijena ulaznice iznosi 15 kuna.

Ako ste već na Medvednici, preporučamo i posjet špilji Veternici i rudniku Zrinski. Špilja je otvorena od ranog proljeća do kasne jeseni svakog vikenda između 10:00 i 16:00 sati, a rudnik od 11:00 do 17:00 sati.

Prijevoz do Medvedgrada

Medvedgrad je moguće posjetiti pješice ili automobilom s dvije strane.

Prva put ide preko Ksaverske ceste, Mlinova, Šestinske ceste, Gornjeg Lukšića i Himpera, a drugi preko Svetoga Duha, Bijenika, Gornjeg Lukšića i Himpera. Treba spomenuti kako je cesta od Lukšića preko Himpera i Medvedgrada jednosmjerna, a natrag se vraća preko Kraljičina zdenca do crkve u Šestinama, što je također jednosmjerna ulica.

Srednjovjekovni dani na Medvednici

Od nedavno je u unutar zidina otvorena i suvenirnica s motivima Medvedgrada i Medvednice, koja je, u pravilu, najposjećenija u rujnu, kad se održavaju 'Srednjovjekovni dani na Medvednici'. To je i jedna od rijetkih prilika da do Medvedgrada dođete mini autobusima, budući da se onda uvodi privremena linija do crkve u Šestinama.

Provjerite cijene smještaja u Zagrebu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti