Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala na Kaptolu, sa svoja dva visoka i vitka zvonika (oko 105 metara), spada među monumentalne neogotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu kao snažnom srednjoeuropskom kulturnom središtu.
Zagrebačka katedrala Zagrebačka katedrala

Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, odnosno Velikoj Gospi, dok je sv. Stjepan, ugarski kralj, njezin drugi zaštitnik.

Cijeli okolni prostor omeđuju kule i bedemi, a do početka 20. stoljeća postojala je kula i zid ispred samog pročelja, tako da je bila jedan od rijetkih primjeraka potpuno opasane Prvostolnice. S južne i istočne strane zida proteže se Nadbiskupski dvor, dok se brojne religijske dragocjenosti čuvaju u Riznici, gdje možete vidjeti umjetnine koje potječu od kraja 11. stoljeća pa sve do 20. stoljeća.

Katedrala ima i osam zvona - pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona. Cijelo svetište izvana je dugačko 77 metara, široko 46 metara, a može primiti oko pet tisuća vjernika.

Zagrebačka biskupija inače je osnovana 1094. godine, a sama Katedrala građena je u etapama. Prva poznata crkva na tom mjestu završena je 1217. godine, da bi nakon tatarskog pustošenja bila izgrađena nova kapela sv. Stjepana Prvomučenika, koja je i danas ugrađena u Nadbiskupski dvor.

Nakon toga krenula je gradnja novog svetišta na temeljima predtatarske crkve, a natkriveno je tek krajem 15. stoljeća, dok je zvonik dovršen u 17. stoljeću. Početkom 16. stoljeća, zbog turske opasnosti, izgrađene su i kaptolske zidine. U 19. stoljeću Katedrali se nastojalo vratiti prvotni izgled, ali sve je bilo prekinuto snažnim potresom 1880. godine.

Kreće se s potpuno novim projektom, čiju je gradnju razradio i proveo Herman Bollé. Najveći dio svetišta 'podignut' je iznova, vanjština je postala neogotička, dok je unutrašnjost ipak očuvala dio srednjovjekovne autentičnosti. Sve je dovršeno 1902. godine kad je i iza glavnog oltara izgrađena nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe, gdje su pokopani blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Kuharić, ali i povijesni velikani poput Petra Zrinskog, Frana Krste Frankopana i Eugena Kvaternika.

U zadnjih 30-ak godina na Katedrali su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi, koji traju i danas.

Provjerite cijene smještaja u Zagrebu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti