Zlarin

Zlarin je jedan od otoka šibenskog arhipelaga te, jednako kao i Prvić, spada u skupinu od svega nekoliko naseljenih otoka toga kraja. Prema svojoj površini od nešto više od 8 km2, nalazi se na trećem mjestu po veličini, poslije Žirja i Murtera. Smješten je neposredno ispred Šibenika i kanala sv. Ante, a na tom putu nalazi se i velebna utvrda svetog Nikole.
Zlarin Zlarin

Bio je naseljen još u pretpovijesno doba, kao i tijekom Rimljana i Liburna, a samo ime Zlarin prvi put se spominje krajem 13. stoljeća u službenom listu u kojemu ga grad Šibenik daruje šibenskom biskupu, a 1487. godine nalazi se i u Šižgorićevom djelu 'De situ Illyriae et civitate Sibenici'. Prema jednoj teoriji, ime mu se veže uz hercegovačko podrijetlo stanovništva, budući da se pokraj Čapljine nalazi istoimeno brdo. Naime, bježeći pred turskim osvajanjima u 16. i 17. stoljeću, sve obližnje otoke su uglavnom naseljavali ljudi iz Dalmatinske zagore i Hercegovine. To je bio drugi veći val naseljavanja otoka, pogotovo obale, budući da su par stoljeća prije ljudi naselili unutrašnjost Zlarina, točnije Borovicu.

Zlarin, ujedno i jedino veće naseljeno mjesto, tipičan je primjer dalmatinskoga mjesta s kamenim kućama, uskim ulicama te karakterističnim zvonikom mjesne crkve. Cijeli je otok inače prilično pošumljen, a već stoljećima se uređuju i maslinici te vinogradi. Tijekom povijesti, a pogotovo u 19. stoljeću, ovdje su se zbivale velike promjene. Naime, Zlarin je tada dobio svoj prvi telegraf, mjesnu školu, javnu rasvjetu te toranj s javnim satom (Leroj), dok se početkom 20. stoljeća izgradila nova riva te prvo javno kupalište. Tada je na otoku bilo više od 1800 stanovnika, koji su se osim poljoprivredom, uglavnom bavili pomorstvom i to vrlo uspješno. S vremenom su počela iseljavanja i danas ovdje živi oko 300 stanovnika.

Koralji

Kad vam netko spomene Zlarin, vjerojatno će ga većina poistovjetiti s koraljima, što i nije ništa čudno, budući da je djelatnost obrade i lova na koralja ovdje prisutna od 15. stoljeća, a u to se vrijeme najviše prodavao u Italiju, točnije u Napulj i na Siciliju. Tko poželi kupiti nakit izrađen od crvenih ili bijelih koralja, to će moći učiniti na dva mjesta u središtu naselja. Jedno je 'Zlarinka', a drugo 'Viktor' i u oba se nalazi bogat izbor ogrlica, narukvica, naušnica i privjesaka izrađenih od ovih živopisnih žarnjaka.

Plaže, gastronomija i korisne informacije

Uvale

Osim po koraljima, Zlarin je poznat i po lijepim plažama. One najbliže nalaze se svega sto metara ulijevo od mola na koji pristaje brod 'Tijat'. Većina plaža je šljunčana ili se na njima nalaze bijeli oblutci, dok ćete čim uđete u more pod nogama osjetiti pijesak. Sve se plaže nalaze u rasponu od nekoliko stotina metara. Zapravo, kupati se možete uzduž cijele lijeve obale otkad siđete s broda, pa dok se vide kuće i, u zadnje vrijeme, obnovljene povijesne vile i ljetnikovci. Desno od mola, nakon par stotina metara, nalaze se uglavnom 'divlje' plaže i uvale, koje će se vjerojatno svidjeti onima željnima privatnosti i osame.

Vrijedi spomenuti kako je Zlarin skoro već cijelo stoljeće okrenut turizmu, jer je još 1920. godine osnovao 'Društvo za poljepšavanje i promet strancima', a 16 godina kasnije osnovan je i prvi turistički odbor.

Klima na otoku je sredozemna, prosječan godišnji broj sunčanih sati kreće se oko 2700, a prevladavajući vjetar je jugo. Flora mu je također tipično sredozemna, budući da na njemu prevladavaju maslina, smokva, oleandar, bor, čempres te hrast crnika.

Za odmor i noćenje turisti će uglavnom moći izabrati privatni smještaj, točnije apartmane ili sobe, budući da se na otoku nalazi samo jedan hotel, nazvan po najpoznatijem otočnom suveniru - 'Koralj'. Hotel je ujedno i restaurant te kafić smješten u samom središtu mjesta uz glavnu obalu, a u njemu se nalazi 20-ak dvokrevetnih soba.

Postoji još nekoliko restauranata i mjesta za probati dalmatinske i otočne specijalitete, ali i za popiti jutarnju kavu ili popodnevno piće. Izdvojili bismo konobu 'Aldura', koja se nalazi na samome molu kad se siđe s broda te konobu 'Ispo' Leroja', koja se, kako joj i ime kaže, nalazi ispod tornja sa satom. U mjestu se nalazi i nekoliko kafića, kao i samoposluga, kiosk, pošta, bankomat te nekoliko štandova s voćem i povrćem.

Posljednjih godina Zlarin posjećuju brojne jahte i jedrilice, koje se mogu usidriti u mjesnoj luci, a ti gosti su često posjetitelji upravo spomenutih restauranata.

Od lokalnih fešti preporučili bismo 'Večer otočnih nota - Bodulska balada', koja se svake godine, krajem srpnja, održava u uvali Fingac. Cilj je, osim dobre zabave i humanitarnih namjera, povratiti život na opustjele otoke.

Što posjetiti na Zlarinu

Leroj

Među otočkim atrakcijama, ističe se župna crkva Uznesenja Marijina, koja se primijeti čim dolazite na otok. Ta barokna crkva izgrađena je 1740. godine na temeljima starijeg svetišta, a unutrašnjost joj krasi nekoliko lijepih oltara te relikvije sv. Fortunata, koji je ujedno i zaštitnik Otoka. Sv. Fortunat je inače mučenik iz vremena križarskih ratova, a relikvije su na Zlarin donijeli Napoleonovi vojnici dok su ondje postojale Ilirske provincije. Pokraj crkve nalazi se i ograđeni bunar, a neki kažu da izvor vode prolazi ispod samog glavnog oltara.

Malo dalje od središta mjesta nalaze se još dvije male crkvice * sv. Šime, koja je danas mali mjesni muzej, te crkva sv. Roka.

Tu je, već nekoliko puta spomenuti, Leroj, odnosno toranj s javnim satom, koji se nalazi unutar mjesta. Izgrađen je 1839. godine, a 1909. godine je obnovljen. 1970-ih je na njega postavljen elektronički sat.

U polju izvan mjesta nalazi se najstarija otočna crkva, Gospe od Rašelje, u kojoj se čuvaju brojne zavjetne slike zlarinskih pomoraca te 'Pravilnik o humanitarnim i socijalnim pitanjima' iz 1458. godine, koji je prva matrikula pisana hrvatskom čakavštinom. Crkva je pregrađena 1714. godine, a krasi je i jedna zanimljiva legenda. Naime, prvotno je trebala biti izgrađena na brdu Klepcu, ali skupina ljudi je na stablu na mjestu današnje crkve pronašla sliku Bogorodice. Uzeli su sliku i odnijeli je na Klepac, a kako je sutradan slika ponovno bila na starom mjestu, odlučili su crkvu izgraditi gdje je i danas.

Treba svakako spomenuti kako Zlarin ima i najdulju otočnu rivu u Hrvatskoj, koja je duga skoro 130 metara.

Prijevoz do Zlarina

Na Zlarinu je, kao i na Prviću i Krapnju, zabranjen promet automobilima, unatoč tomu što na otoku postoji desetak kilometara cesta i uređenih putova, što ga čini mamcem za ljubitelje biciklizma ili dugih šetnji.

Luka

Na otok se može doći isključivo brodom, a svakodnevna veza s kopnom održava se brodom 'Tijat'. Taj Jadrolinijin brod (www.jadrolinija.hr) inače nekoliko puta dnevno plovi na liniji Šibenik - Zlarin - Prvić Luka - Prvić Šepurine - Vodice. Cijena vožnje od najbližeg Šibenika u jednom smjeru je 17 kuna.

Brod iz Šibenika kreće s početka rive, odnosno pokraj benzinske postaje, a iz Vodica kreće s mola nasuprot velikog kamenog spomenika u središtu grada. Karte za brod kupuju se u Jadrolinijim predstavništvima, koja se nalaze desetak metara od oba polazišta.

Svi oni koji dolaze do Zlarina javnim prijevozom, to će najlakše učiniti tako da dođu autobusom do Šibenika, budući da od autobusnog kolodvora do dijela rive na koji se ukrcava u brod nema više od tri minute hoda. Ako se ide autobusom do Vodica, od tamošnjeg kolodvora do mola s kojeg isplovljava brod treba desetak minuta hoda.

Provjerite cijene smještaja u Zlarinu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti
Zlarin
Vremenska prognoza za Zlarin

Vremenska prognoza za Zlarin (10 dana)

Provjerite dugoročnu vremensku prognozu za Zlarin.