Toranj Belem

Najpoznatija lisabonska, možda i portugalska općenito, znamenitost jest toranj Belem, tvrđava s tornjem u četvrti Belem, u zapadnome dijelu grada.
Toranj Belem Toranj Belem

Toranj Belem (www.torrebelem.pt) sagrađen je početkom 16. stoljeća i rezultat je želje kralja Ivana II. (Joao II.) za pojačavanjem obrambene sposobnosti od opasnosti koje dolaze s rijeke Tejo, odnosno od brodova koji iz Atlantika uplovljavaju u nju. Povijest se kasnije poigrala s Joaovim željama, s obzirom da je Toranj sv. Vinka (Vicente), kako se isprva zvao, Portugalce branio svega 50-ak godina, kada su ga 1580. osvojili Španjolci i pretvorili u zatvor, za što se koristio idućih nekoliko stoljeća.

Joao zapravo nije dočekao niti početak gradnje te je projekt privremeno bio 'na čekanju' dok ga Manuel I. nije odlučio oživiti. Gradnja je započela 1515. i trajala je svega nekoliko godina. Lisabon je tako dobio jedan od svojih najljepših spomenika, ujedno i vrhunskog predstavnika tzv. manuelinske arhitekture, odnosno portugalske kasne gotike.

Za taj stil karakteristični su elementi vezani uz pomorska otkrića, pa se i ovdje, primjerice, nalazi spomenik posvećen Gospi od Dobroga Puta, odnosno zaštitnici pomoraca. Naime, Belem je bio mjesto napuštanja Lisabona, ali i prvo što su pomorci gledali na povratku. Tako je upravo ovaj toranj s vremenom postao simbol pomorskih otkrića i osvajanja portugalskih mornara krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Ne čudi stoga što je u 20. stoljeću tek nekoliko stotina metara dalje sagrađen i spomenik nedvosmislenog naziva - Spomenik otkrićima.

Jedan od zanimljivijih detalja na vanjskome dijelu jest prikaz nosoroga, koji podsjeća na događaj iz 1514. godine, kada je upravitelj indijske Goe, tada pod portugalskom vlašću, kralju Manuelu I. kao dar poslao - nosoroga! Divovska životinja izazvala je neslućeno zanimanje i čuđenje kada je stupila na europsko tlo, što ne čudi ako znamo da je to bio prvi nosorog na Starom kontinentu još od šestog stoljeća. Besmrtnim ga je učinio slavni njemački umjetnik Albrecht Dürer, koji ga je ovjekovječio u jednom od svojih poznatih drvoreza.

Zanimljivo je i da je Toranj izvorno sagrađen na otočiću nedaleko od obale, no s vremenom se rijeka blago povlačila, a obala zbog gradnje neznatno proširivala i tako je danas Belemski toranj praktički spojen s kopnom.

Cijene karata

Redovna karta za posjet Belemskom tornju košta pet eura. Postoji i kombinirana karta, koja dodatno omogućuje posjet Jeronimitskom samostanu, a košta deset eura.

Osobe starije od 65 godina mogu ostvariti popust od 50 posto, dok oni s karticama za mlade dobivaju popust od čak 60 posto. Nedjeljom i blagdanima, do 14 sati, ulaz je besplatan.

Provjerite cijene smještaja u Lisabonu

Prijava
Odjava
Soba
Gosti