Alhambra

Alhambra (izgovara se bez glasa 'h'), pravi je granadski, ali i španjolski dragulj. Tako joj često i tepaju, jer onako okružena planinama doista izgleda poput bisera stavljenoga na kraljevsku krunu. Priča o 'raju na zemlji', koji su kasniji vladari htjeli utjeloviti upravo ovdje, počinje još u devetom stoljeću, kada je ondje sagrađena jednostavna tvrđava.
Alhambra Alhambra

Bilo je to vrijeme u kojem je Andaluzija bila pod čvrstom vlašću Maura. No, kako su kršćanski vladari polako potiskivali Arape natrag prema sjevernoj Africi, tako su se mijenjali i centri njihove moći. Posljednje sjedište njihovog kraljevstva bila je upravo Granada, a njome je upravljala dinastija Nasrid. To je razdoblje brzog razvoja i širenja grada, u koji se doseljavalo arapsko stanovništvo iz izgubljenih teritorija.

Al-Ahmar, prvi vladar iz nasridske dinastije, odlučio je svoj dvor preseliti upravo na brdo na kojem se danas nalazi Alhambra, tada omalen i zapušten kompleks. Kako se kraljevski gradić razvijao, tako se pojavljivala i jasna struktura. Alhambra je podijeljena u četiri cjeline – Alcazabu, odnosno vojnu četvrt, dvorsku zonu s pripadajućim palačama, medinu koju je nastanjivalo stanovništvo u službi dvora, te Generalife, odnosno dvorske vrtove smještene na brdašcu uz dvorski kompleks.

Najspektakularniji su dio kompleksa Nasridske palače, prije svega palača Comares s dvorištem i Lavlja palača s dvorištem. Prvospomenuta je prekrasna i vjerojatno najpoznatija vizura Alhambre – toranj Comares reflektira se u dvorišnom bazenu, s obje strane okruženom redom živice. U tornju, inače najvišem u Alhambri, bila je smještena i poznata Prijestolnička ili Izaslanička dvorana. Imena dolaze od namjene iste – koristio ju je sultan (prijestolnička) za primanje različitih izaslanika (izaslanička).

Druga palača s dvorištem u središtu, Lavlja, izgrađena je na vrhuncu Nasridskoga sultanata, u drugoj polovici 14. stoljeća i smatra se stilski najdotjeranijom građevinom u dvorskom kompleksu. Ime je dobila po fontani središnje postavljenoj u dvorištu. Naime, središnji dio fontane okružen je skulpturama 12 lavova koji izbacuju vodu i koji su dali ime cijelom tom dijelu Alhambre. Iz fontane polaze četiri potočića, od kojih se svaki odvaja na svoju stranu prema rubu dvorišta. Ova palača dom je i vjerojatno najspektakularnijoj kupoli u Granadi, pa i znatno šire – onoj u Dvorani dvije sestre. Jeste li se uvijek divili poznatoj umješnosti arapskih majstora u 'tkanju čipkastih stalaktita'? Ako jeste, zaputite se u Granadu, bolji primjer od ovoga u Europi teško ćete naći!

Nakon što je 1492. maurski vladar Boabdil predao svoje kraljevstvo tzv. katoličkim kraljevimaFerdinandu II. Aragonskom i Izabeli I. Kastiljskoj, Alhambra je doživjela određene preinake, od kojih je svakako najuočljivija gradnja palače Karla V. Taj je monarh vladao u prvoj polovici 20. stoljeća, a odlučio je izgraditi kraljevsku rezidenciju upravo ondje, iz simboličkih razloga. Naime, ova palača nalazi se odmah uz nasridske kraljevske odaje, što ima jasnu prenesenu poruku – muslimanska utvrda i vladarski kompleks sada su u rukama kršćanskih monarha. Unatoč tome što se pazilo na to da se ova građevina uklopi u okolnu arhitekturu, ona ipak pomalo 'strši', što svojom različitošću, što veličinom, pa ćete je vjerojatno lako uočiti.

U 18. i 19. stoljeću Alhambra pada u zaborav i samo njeno postojanje dolazi u pitanje. Ondje su svoje mjesto našli prosjaci i beskućnici, da bi početkom 19. stoljeća na nekoliko godina stigli i Napoleonovi vojnici. To je bilo gotovo pogubno za ovaj španjolski ponos, s obzirom da su oni minirali i razrušili dva tornja. Srećom, tu su i stali, a kule su obnovljene kasnije prema starim slikama i nacrtima.

1870. zanemarivanju je stao kraj, jer je Alhambra proglašena zaštićenim nacionalnim spomenikom. Zasluga je to prije svega brojnih pisaca koji su bili opčarani ovim čarobnim mjestom te koji su upozoravali na nedopustivu zapuštenost kompleksa. Možda najznačajniji među njima, bio je Amerikanac Washington Irving, čovjek koji je još za svoga života uživao veliku popularnost i koji je nakratko živio u Alhambri prije nego li je izdao 'Priče o Alhambri'.

S vremenom je ovaj kompleks postajao sve popularniji, a danas ga godišnje posjeti više milijuna ljudi. Veliko priznanje, mogli bismo reći i očekivano, stiglo je 1984. godine, kada je Alhambra uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Legende o Alhambri

Jedna od dvorana u sklopu Lavlje palače nazvana je Abencerrajes, po istoimenoj plemićkoj obitelji koja je tada živjela u Granadi. Jedan od njenih pripadnika udvarao se sultanovoj ženi Zorayi te je jednom prilikom uhvaćen kako se 'mota' oko njenih odaja. Saznavši za to, bijesni sultan pozvao je više od 30 Abencerrajesovih na primanje u Lavlju palaču. Nakon što su se okupili, pozvao je svoje stražare koji su ih sve okrutno ubili. Je li ova priča istinita ili samo legenda, danas se sa sigurnošću ne zna, no u svakom slučaju dvorana u kojoj se ovaj događaj navodno zbio nazvana je upravo po spomenutoj obitelji – Abencerrajes.

Druga popularna legenda odnosi se na Boabdila, posljednjega granadskoga sultana, inače sina vladara iz prethodne priče. Vidjevši da više nema nikakvih izgleda u obrani svoga kraljevstva, ionako svedenoga na jedan grad – Granadu, od tzv. katoličkih kraljeva (Ferdinand II. Aragonski i Izabela I. Kastiljska), odlučio se na mirnu predaju. Zauzvrat su on i stanovništvo pošteđeni, ali je Boabdil morao napustiti Granadu. Krenuvši na jug, njegova karavana kretala se planinama Sierra Nevade. Prije nego li je zašao iza visokih vrtova i izgubio pogled na svoje dojučerašnje kraljevstvo, okrenuo se, glasno uzdahnuo i – zaplakao! Pomalo bijesna, njegova majka na to mu je uzvratila u Granadi slavnom rečenicom – 'Plačeš kao žena zbog onoga što nisi znao braniti kao muškarac!' U spomen na Boabdilov uzdah, navedena vrata danas nose sljedeće ime - Puerto del Suspiro del Moro (Vrata Maurskog uzdaha).

Kada smo već kod pogleda na granadske vizure, spomenimo i stihove Francisca de Icaze, meksičkoga pjesnika koji je, nakon što je posjetio Alhambru i potom ugledao slijepoga prosjaka, napisao – 'Daj mu milostinju, ženo, jer nema žalosnije stvari u životu nego li biti slijep u Granadi!' Ove riječi ujedno su i utisnute na ploču postavljenu na jedan od tornjeva Alcazabe, kao vječni podsjetnik na ljepote ovoga grada, ali i upozorenje da se nikada više ne dopusti zapuštanje koje je iskusila tijekom nekoliko stoljeća.

Cijene i kupnja karata

Karte se mogu kupiti preko internetske stranice (www.alhambra-patronato.es) ili na ulazu u Alhambru. Tijekom visoke sezone. odnosno ljetnih mjeseci, preporučuje se karte kupiti preko Interneta, jer biste inače mogli ostati bez željenog termina ili ulaza uopće.

Osnovni je princip jednostavan – karta vam vrijedi za dan kupnje, no za Nasridske palače morate odabrati točno određeno vrijeme ulaska. Tako je dan raspoređen na polusatna razdoblja, pa primjerice možete odabrati ulazak u 9:00 ili 9:30. Napominjemo kako odabiranje termina od 09:00 ne znači da u ovom dijelu kompleksa možete ostati samo do 09:30, nego samo da u tom razdoblju morate ući, dok se unutra možete zadržati znatno dulje. Također, imajte na umu da se ljeti prvo prodaju karte za hladnije razdoblje dana, odnosno do otprilike 11 sati, dok je one za ulazak oko 13 sati obično znatno lakše nabaviti. No, čak i ako dobijete 'nepoželjni' termin, ne biste trebali tugovati – svejedno možete ući ranije, dok je još svježe razgledati sve osim palača i njih ostaviti za kraj posjeta.

Ostatak Alhambre možete posjećivati željenim rasporedom, ali računajte da vam za opušteno razgledavanje i pravi doživljaj kompleksa treba barem tri sata.

Na ulazu, kojemu je najbliža 'četvrt' Generalife, možete zakupiti i audiovodič. Dovoljan će vam biti i onaj osnovni, koji košta četiri eura po aparatu, u obliku telefonske slušalice. Ako želite uštedjeti, a ima vas više koji ste u posjetu, možete uzeti samo jedan i prepričavati si komentare. Zadržite i papir koji ćete dobiti s audiovodičem, jer se ploče s brojevima ne nalaze uz svaku građevinu, pa vam je skica potrebna kako biste znali kada pritisnuti koji broj na vodiču. Također, imajte na umu da pri zakupljivanju vodiča trebate ostaviti određeni dokument kao polog, pa ćete se po njega i trebati vratiti na kraju razgledavanja, što znači da ćete posjet završiti ondje gdje ste ga i počeli. To u praksi može značiti da ćete, ako ste krenuli od Generalifea prema Alcazabi, natrag trebati hodati 10-15 minuta. No, ako se u grad vraćate autobusom, onda je svakako praktično što se stajalište nalazi uz ulaz u kompleks. Spomenimo i da se audiovodič može unajmiti i u palači Karla V.

Cijene karata ovise o tome što točno želite posjetiti.

Osnovna karta, koja vam omogućuje posjet cijelom kompleksu, dakle Alhambri, Generalifeu, Alcazabi i vrtovima, košta 13 eura. Pri kupnji je potrebno odabrati točno vrijeme ulaska u Nasridske palače.

Prijevoz do Alhambre

Do Alhambre vas mogu prevesti autobusi linije 30, koji će vas prevesti točno do ulaza. Prvi bus polazi u 07:00, a zadnji u 23:00, dok su polasci svakih pet do sedam minuta. Obična karta košta 1,2 eura. Prijevoz taksijem iz središta grada košta oko pet eura.

Radno vrijeme

Opis Dnevni posjeti Noćni posjeti
Od 15. ožujka do 14. listopada 08:30 - 20:00 22:00 - 23:30
Od 15. listopada do 14. ožujka 08:30 - 18:00 20:00 - 21:30
Upisana vremena odnose se na vrijeme kada je moguće posjetiti Nasridske palače.
Blagajna se danju otvaraju pola sata prije prvih ulazaka u Nasridske palače, a noću sat vremena ranije. Zatvaraju se sat vremena prije zadnjih ulazaka, osim za dnevne posjete tijekom ljetnog rasporeda, kada su otvorene do 20:00.

Cijene ulaznica

Opis Redovne cijene Euro 26 i Euro 30 iskaznice 65+ g. * Djeca od 12 do 15 g.
Redovna ulaznica
Ovo je ulaznica za "standardni" posjet. Omogućuje posjet Alcazabi, Generalifeu, Nasridskoj palači, Palači Karla V. i kupeljima džamije.
14 € 9 € 9 € 8 €
Ulaznica za otvorene prostore
Omogućuje posjet svim javno dostupnim prostorima (vrtovi, Alcazaba, Generalife), osim Nasridske palače.
7 € / / /
Noćno razgledavanje Generalifea
Postoje dva programa za noćno razgledavanje. Ovaj vam omogućuje razgledavanje palače i vrtova Generalifea.
5 € / / /
Noćno razgledavanje Nasridskih palača
Ovaj noćni program omogućuje vam razgledavanje Nasridskih palača, bez Generalifea.
8 € / / /
Plava propusnica
Ako kupite ovu ulaznicu, Nasridsku palaču možete razgledati uvečer, dok idući dan možete vidjeti ostale dijelove kompleksa Alhambre i Generalifea.
15 € / / /
* Ako su građani zemalja EU-a.
Djeca do 11 godina imaju besplatan ulaz.
Podatci navedeni u tablici ili natuknicama provjereni:
09. 01. 2015.

Provjerite cijene smještaja u Granadi

Prijava
Odjava
Soba
Gosti