Objavljeno 06.10.08. 02:31

Kineski zid

Kineski zid ili Veliki kineski zid, kako mu glasi puno ime, jedno je od 7 novih svjetskih čuda i jedno od najvećih djela ljudskih ruku. Pročitajte o njegovoj prošlosti i sadašnjosti, saznajte odgovor na pitanje vidi li se s mjeseca te pogledajte slike toga prekrasnog zdanja.
Kineski zid Kineski zid

ZAČECI KINESKOG ZIDA

Kineski zid dug je preko 6000 kilometara, točnije 6400, ali duljinu je gotovo nemoguće jednoznačno odrediti, jer se često otkrivaju novi dijelovi. Zapravo, trenutno bi se zidu moglo pribrojiti još nekoliko stotina kilometara duljine, s obzirom na arheološke nalaze, ali mi ćemo se ipak zadržati na podatku o 6400 kilometara.

Kineski zid je nastajao kroz više od 2000 godina, rušen je, obnavljan i nadograđivan, prateći burnu povijest tih prostora.

770 pr.Kr. - 221. pr. Kr - 'Jesensko i proljetno doba' te 'Doba zaraćenih država'

Prvi tragovi izgradnje zida sežu još u 8. stoljeće prije Krista, kad je Kina bila razdijeljena na mnogo malih država, njih gotovo 150!

Društvo je bilo vrlo razvijeno za ono doba, postojalo je privatno vlasništvo, a poljoprivredna proizvodnja je brzo napredovala. No, ubrzo je došlo do društvenih previranja, što je dovelo do sukoba među državicama. Preostalo je 7 jakih država, tzv. 'Sedam sila', i nekoliko slabijih. Kako bi se branile od međusobnih napada, počele su graditi obrambene zidove.

221. pr. Kr. - 206. pr. Kr. - Dinastija Qin i nastanak Carstva

Nakon višestoljetnih međusobnih sukoba, država Qin odnijela je pobjedu, dobrim dijelom zahvaljujući društvenoj reformi koja je počela stoljeće prije.

Kralj Qin Shihuang, poznat po Terakota vojsci, prvi puta u povijesti je ujedinio Kinu i time stvorio 'Prvo kinesko carstvo'! Teritorij pod dinastijom Qin se znatno povećao, a jedan dio zidova između nekoć sukobljenih država je porušen, kako bi se komunikacija nesmetano odvijala. Zidovi prema vanjskim državama su ostali.

Cijelo to razdoblje Kina se borila s problemom na sjevernoj granici zvanim - Huni. To sjevernoazijsko pleme često je upadalo u sjeverne dijelove Kine i došlo je do velikog obračuna, u kojem je 3 milijuna kineskih vojnika uspjelo protjerati Hune.

Problem na sjevernoj granici se sastojao u tome što zidovi nisu bili spojeni, jer su ih države gradile svaka za sebe. Car je izdao naredbu da se zid poveže, kako bi branio novu, ujedinjenu Kinu. Radovi su trajali 10 godina, u njima je sudjelovalo nevjerojatnih 2 milijuna ljudi, a zid je prvi puta premašio duljinu od 5 tisuća kilometara!

Materijali korišten u izgradnji bili su kamen iz lokalnih nalazišta i nabijena zemlja.

206 pr. Kr. - 220. po Kr. - Dinastija Han, najdulji zid

Krajem 3. st. pr. Kr. opet dolazi do unutarnjih sukoba, najvećim dijelom radi tiranije vladajućih. Dinastija Han preuzela je vlast u zemlji osiromašenoj i oslabljenoj civilnim ratom i iz tog razloga uveli su neke reforme, ponajprije razne olakšice za seljake, kako bi potaknuli poljoprivrednu proizvodnju.

Zapravo je započelo prvo zlatno doba u kineskoj povijesti, a označava cijeli period vladanja dinastije Han od gotovo 400 godina! Čak je i sukob s Hunima utišan, zahvaljujući udaji carevih kćeri za Hune, a mir je potrajao gotovo sto godina. Nakon toga je jedan od hunskih vladara prekinuo primirje i počeo pustošiti sjevernim dijelom granice.

Za vrijeme primirja se Carstvo dobrim dijelom oporavilo i postalo sposobno obraniti se i ponovo protjerati Hune. Rat je trajao oko 30 godina, a Kinezi su stalno gradili nove zidove i pridodavali ih postojećem. Do kraja stoljeća Kineski zid je postao još dulji - dostigao je 10 tisuća kilometara, najviše u povijesti!

Po ustaljenom pravilu, uslijedili su međusobni sukobi unutar Carstva, što je čak nakratko dovelo do promjene dinastije. No, dinastija Xin nije bila dugog vijeka i na vlast su se vratili Hanovi. Za to su vrijeme Huni ponovo ojačali i opet dolazi do kraćih ratova, no sve to nije imalo većih posljedica na Kineski zid i njegovu duljinu.

Zid naravno nije bio sami zid, već su u njega bile ugrađivanje promatračnice i tvrđave, kako bi se neprijatelja što prije uočilo i od njega obranilo. U to je doba čak postojalo nepisano pravilo da se svakih 50-ak kilometara uzduž zida izgradi grad, također u svrhu lakše obrane.

1368. - 1644. - Dinastija Ming, zid kakvog danas znamo

Tisućljeće nakon dinastije Han je bilo relativno nebitno za Zid, a obilježili su ga manji zahvati, poput popravaka urušenih dijelova, te poneki novi dio, uglavnom manje duljine.

Početak vladavine obilježio je veliki društveni napredak - razvijala se poljoprivreda, ali i industrija, u prvom redu proizvodnja željeza i oružja. No, na sjeveru je opet postalo nemirno. Vladajuća mongolska dinastija često je napadala sjevernu granicu, a svoju su priliku na sjeveroistoku čekali i Jurčeni, preci Mandžuraca.

Kineska vlast isprva je krenula u obnovu zidova, dok je kasnije bila primorana na izgradnju novih, suvremenijih i jačih. Upravo ti zidovi, izgrađeni za vladavine dinastije Ming, čine Kineski zid kakvog danas poznajemo! Izgrađene su stotine kilometara novih zidova, uglavnom prateći liniju onih izgrađenih za prethodnih vladara, a neki su samo pojačani kamenim elementima. Posvuda su se gradile promatračnice i utvrde s kojih su napadali neprijatelje. Samo za vladavine kralja Ming Xianzonga, u 15. stoljeću, izgrađeno je preko 1000 utvrda, dok je u vrijeme Ming Muzonga, u 16. stoljeću, izgrađeno preko 1000 promatračnica i to za svega 3 godine!

Zanimljivo je da su Mingovi na nekim mjestima zid udvostručavali, pa čak i utrostručavali, odnosno gradili više zidova s barikadama između njih, kako bi neprijateljima otežali prolaz. Najbolji primjer za to je glavni kineski grad, Peking, a vjerojatni razlog takve prakse je to da je jedan od careva otet u borbi s Mongolima.

Kineski zid danas

Nekad je bio barijera prema vanjskom svijetu, no danas Zid predstavlja otvaranje veličanstvene i tajanstvene Kine! Turisti ga pohode u velikom broju, njih oko 10 milijuna godišnje, što je navelo vlasti na obnavljanje najposjećenijih dijelova, tako da je Kineski zid u posljednjih dvadesetak godina doživio najveće radove od dinastije Ming! Najčešće se posjećuju dijelovi Zida oko Pekinga, kojeg se kao glavni grad najčvršće i branilo.

Nažalost, stanje u 'udaljenim' dijelovima Kine nije tako dobro. Zid se ponekad nađe 'na putu' građevinskim radovima, pa se dijelovi jednostavno sruše, dok stanovnici obližnjih sela kamen koriste za izgradnju kuća. Stariji dijelovi, građeni od nabijenog blata, stradali su i od atmosferskih neprilika, osobito pješčanih oluja.

Ipak, za očekivati je poboljšanje situacije, jer je Zid još od 1987. pod zaštitom UNESCO-a, ali su i kineske vlasti počele odlučnije brinuti za zid, pa su tako npr. donijele zakon koji zabranjuje vađenje kamena i cigli, gradnju kuća u neposrednoj blizini itd.

Vidi li se Kineski zid s Mjeseca?

U prvoj polovici 20. stoljeća nastalo je vjerovanje da je Kineski zid jedino djelo ljudskih ruku koje se vidi s Mjeseca. To ipak nije točno, jer već jednostavnom logikom možemo zaključiti da postoje mnogo veći, iako ne i dulji, objekti koje su ljudi izgradili. Ipak, nijedan objekt se ne vidi s Mjeseca, pa tako niti Kineski zid.

Oznake:
Kineski zidKina