Objavljeno 30.09.08. 22:19

Rimski Koloseum

Koloseum, izvornog imena 'Flavijev amfiteatar' (lat. Amphitheatrum Flavium), jedan je od najljepših primjeraka rimske arhitekture u povijesti, a prošle godine uvršten je i na popis 7 novih svjetskih čuda.
Koloseum u Rimu

Današnje ime dobio je po kolosalnoj skulpturi cara Nerona, koja se u prošlosti nalazila ispred amfiteatra, a samo mjesto bilo je najpoznatije kao poprište krvavih gladijatorskih borbi i lova na životinje, koje je moglo promatrati 50-ak tisuća gledatelja. Prema nekih zapisima, održavale su se čak i pomorske bitke s pravim brodovima, a za te je prigode Koloseum bivao potpuno ispunjen vodom. U slučaju požara, cijelo mjesto moglo se isprazniti za desetak minuta, što je činjenica koje se niti današnji najmoderniji stadioni ne bi posramili. Postojalo je i 80 ulaza/izlaza, od kojih su 4 bila za cara i političku elitu, dok su ostali bili za puk.

Gradnja je započela između 70. i 72. godine, za vrijeme cara Vespazijana iz porodice Flavijevaca, a završena je 80. godine, u vrijeme vladavine njegova sina Tita. Prije gradnje to je područje bilo spaljeno i 'očišćeno' Neronovim požarom, koji je nakon toga izgradio vilu 'Domus Aurea', s umjetnim jezerom i brojnim vrtovima. Nakon Vespazijanova dolaska na vlast jezero se zatrpalo, a cijelo područje pretvorilo u ogromno gradilište.

Iako se u to vrijeme većina arena gradila izvan gradskih središta, careva težnja bila je napraviti grandioznu građevinu u srcu Rima. Svečanost otvaranja trajala je punih 100 dana, što je i jedan od najboljih primjera primjene poznate uzrečice 'kruha i igara', čime su tadašnji vladari učvršćivali svoju popularnost. Ulaz je bio slobodan za sve rimske građane, a ovisno o tome gdje su sjedili u gledalištu, moglo se vidjeti kakav status uživaju u društvu. Što ste bili bliže borilačkoj areni, poput cara, Vestalki i senatora, to ste bili 'važniji'. Sva mjesta su bila točno označena, a iako je većina građana bila dobrodošla, grobari, glumci i bivši gladijatori ipak nisu smjeli ući unutra.

Amfiteatar je izgrađen u eliptičnom obliku, sa sjedištima koja se koso spuštaju prema borilištu, tj. areni. Dugačak je 189 metara, širok 156 metara, dok su vanjski zidovi visoki 48 metara, što je jednako visini zgrade od 15-ak katova. Arkade na zidnom plaštu nalaze se na tri etaže, kroz koje je arena dobivala prijeko potrebnu svjetlost i zrak, a ispočetka su bile ukrašene predivnim skulpturama. Prema potrebi, postojala je čak i mogućnost da se pokretnim krovom, tj. ceradom od platna, prekrije 2/3 amfiteatra. Sve za cilj stvaranja čim većih spektakularnih događanja.

Car Domicijan, Titov brat, kasnije je izgradio i podzemne prolaze i tunele ispod samog borilišta, u kojima su se nalazili robovi i životinje, koji su svojevrsnim liftovima dovođeni direktno u arenu.

Koloseum svoj današnji oblik 'duguje' požarima i potresima, a najviše činjenici da je tijekom srednjeg vijeka služio kao građevinski materijal za druge gradske građevine, sve dok ga u 18. stoljeću papa Benedikt XIV. nije proglasio za sveto mjesto, simbol kršćanskog mučeništva i stradanja. Na mjestu gdje je tada postavljen križ, u 20. i 21. stoljeću svakog Velikog petka započinje procesija Križnog puta.

Kao bivše mjesto mučenja, Koloseum i u današnje vrijeme pronosi snažnu poruku. Naime, svaki put kad se nekome tko je osuđen na smrt ta ista presuda ublaži ili ukine, bijela noćna rasvjeta pretvori se u zlatnu, simbolizirajući tako borbu protiv smrtne kazne.

Kolika je u prošlosti, ali i danas, važnost ovog mjesta za Rim i njegove građane, najbolji dokaz je i ovaj epigram: 'Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim; kad Koloseum padne, past će i Rim; kad padne Rim, past će i svijet.'

Uz brojne povijesne činjenice, donosimo vam i nekoliko praktičnih. Najlakši način kako doći do Flavijeva amfiteatra je podzemna željeznica, a silazi se na postaji Colosseo, linija B. Za ulazak unutra nerijetko se čeka u redovima, ali ukoliko imate Roma Pass ili za vodiča angažirate neke od studenata povijesti umjetnosti, koji na taj način zarađuju dodatni džeparac, možete ući na poseban ulaz. Pojedinačna ulaznica je inače 16 €, a vrijedi i kao ulaznica na obližnje brdo Palatin i Forum Romanum. Radno vrijeme je od 9h, zimi se zatvara u 16h, a u ostatku godine zna biti otvoren sve do 19h, ovisno koje je točno doba godine.