Objavljeno 02.07.11. 21:30

Svjetski turizam u 2010. - Francuska i SAD i dalje na vrhu, Hrvatska vrlo dobra

Svjetska turistička organizacija, UNWTO, objavila je podatke o svjetskom turizmu u 2010. godini. Izvješće UNWTO Tourism Highlights 2011. daje dobar uvid u turistička kretanja, a najvažniji podatak svakako je snažan oporavak nakon pada uzrokovanog velikom krizom na svjetskoj razini.
Prapratno Prapratno

Tako je broj turističkih dolazaka porastao čak 6,6 posto, na 940 milijuna, što je više nego do tada rekordne 2008. godine. Prihodi od turizma dosegnuli su 919 milijardi dolara, što je znatno više nego 851 milijarda 2009. godine. Ipak, kada se zanemari utjecaj inflacije i tečajnih promjena, realni porast iznosi 4,7 posto. Razlika između porasta u broju dolazaka i turističkim prihodima objašnjava se tipičnim ponašanjem tržišta u razdoblju oporavka - konkurencija se intenzivira, svi žele zadržati goste i 'održati' svoju poziciju, pa se nižim cijenama bore za goste.

Posebno su impresivni podaci o razvoju turizma kao gospodarskog sektora. 1950. zabilježeno je svega 25 milijuna turističkih dolazaka, 1980. bilo ih je već 277 milijuna, 1990. 435 milijuna, 2000. godine zabilježeno je 675 milijuna turističkih dolazaka na svjetskoj razini, da bismo lani dosegli već spomenutih 940 milijuna. Za to vrijeme turizam je mnogim državama postao jedan od ključnih načina izvoza, pa time i uravnoteženja platne bilance. Tako je izvozni prihod ostvaren prihvatnim turizmom, s uključenim putničkim prijevozom, dosegao skoro 1,1 trilijuna američkih dolara, što ga kao izvoznu kategoriju stavlja na četvrto mjesto, pri čemu su ispred samo naftna, kemijska i automobilska industrija.

Najveći dio putovanja, nešto više od pola, ostvario se sa svrhom odmora i opuštanja, poslovnih putovanja je oko 15 posto, a onih vezanih uz posjete prijateljima i rodbini, zdravlje i religiju 27 posto.

Primjetan je i nastavak trenda rasta udjela zračnog prijevoza, pa je tako 51 posto putnika u svoje odredište stiglo zračnim putem. Cestovni prijevoz koristilo je 41 posto putnika, šest posto njih došlo je vodenim putem, a dva posto željeznicom.

Nastavio se i trend bržeg rasta turizma u gospodarstvima u nastajanju i razvoju, koja su lani zabilježila rast od čak 8,3 posto, a u prošlom desetljeću njihov se turistički promet povećavao više nego tri puta brže od naprednih gospodarstava (5,6 naprema 1,8 posto). Tako su te države dosegnule 47 posto udjela u ukupnom broju turističkih dolazaka, pa možemo očekivati da bi tijekom ovog desetljeća mogle prijeći napredna gospodarstva.

Azija i Pacifik zabilježili su impresivan rast od 12,7 posto, a među razvijenim turističkim zemljama posebno su se istaknuli Japan (+26,8 posto), Singapur (+22,3 posto) i Hong Kong (Kina; +18,7 posto). Kina, kao zemlja s uvjerljivo najviše dolazaka, ostvarila je 9,4 postotni porast broja dolazaka stranih gostiju.

U Sjevernoj i Južnoj Americi ostvareno je 6,4 posto više noćenja. Među južnoameričkim državama najveći rast bilježe Argentina (+22,8 posto) i Urugvaj (+15,9 posto), a u Sjevernoj Americi odlične rezultate ostvario je SAD (+8,7 posto), čime su dosegli skoro 60 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka.

Afrika, inače jedina regija koja je ostvarila rast i krizne 2009. godine, privukla je 7,3 posto više dolazaka. Treba naglasiti i da se radi o regiji s najmanje dolazaka, ali ohrabruje pozitivan trend. Južnoafrička Republika, koja i inače ostvaruje najveće prihode od turizma u Africi, lani je povećala broj stranih dolazaka za 16,4 posto, a prihodi su porasli za 20 posto, na devet milijardi dolara. Naravno, ključni razlog ovakvih rezultata je Svjetsko nogometno prvenstvo koje je ondje održano prošle godine.

Srednji istok ostvario je čak 14,1 posto više stranih dolazaka, čime je njihov ukupni broj premašio 60 milijuna. Pri tome su posebno dobru izvedbu imali Egipat, s čak 17,9 posto više dolazaka i Sirija s nevjerojatnih 40 posto više dolazaka (6,092 na 8,546 milijuna).

Europa se oporavlja sporije, rast je iznosio 3,3 posto, pa je tako ukupan broj dolazaka od 476,6 milijuna još uvijek manji od rekordne 2008. godine (485,2 milijuna). Iako europski udio u ukupnom svjetskom broju stranih dolazaka pada, on je i dalje iznad polovice, točnije lani je iznosio 50,7 posto.

Gledano po zemljama, najviše stranih dolazaka registrirano je u Francuskoj, čak 76,8 milijuna, jednako kao i godinu prije. Slijede SAD (59,7; +8,7 posto), Kina (55,7; +9,4 posto), Španjolska (52,7; +1,0 posto), Italija (43,6; +0,9 posto), UK (28,1; -0,2 posto), Turska (27; +5,9 posto), Njemačka (26,9; +10,9 posto), Malezija (24,6; +7,2 posto) i Meksiko (22,4; +4,4 posto).

Tko najviše zarađuje, a tko najviše troši?

Najveći udjel u turističkim prihodima, kao i u ukupnim dolascima, ima Europa, no on je znatno niži nego što je to slučaj s dolascima te iznosi 44,2 posto. Slijede Azija i Pacifik s 27,1 posto, Sjeverna i Južna Amerika s 19,8 posto, Srednji istok s 5,5 posto te Afrika s 3,4 posto. Prosječni prihod po dolasku na svjetskoj razini bio je 980 dolara, u Europi 850, Azija i Pacifiku te Amerikama po 1220, Srednjem istoku 830, a u Africi 640.

Važno je naglasiti da prihodi od turizma obuhvaćaju i prihod od izletnika (prema definiciji UNWTO-a to su osobe s vremenom boravka kraćim od 24 sata), za razliku od statistike dolazaka koja obuhvaća samo 'turiste' (boravak dulji od 24 sata i kraći od godine dana).

Najviše se od turizma okoristio SAD, sa 103,5 milijardi dolara prihoda. Španjolska je ostvarila upola manje, 52,5 milijardi, a na trećem mjestu je Francuska sa 46,3 milijarde. Kina se popela na četvrto mjesto, s prihodom od 45,8 milijardi, što je 15 posto više nego godinu prije. Slijede tri europske države - Italija, Njemačka i UK, zatim Australija i Hong Kong (Kina), a na desetom mjestu nalazi se Turska s prihodom od 20,8 milijardi dolara.

Svjetski turistički rezultati u 2010.

Najviše troše Nijemci, lani su potrošili 77,7 milijardi dolara, što je čak 952 dolara po stanovniku. Slijede SAD (75,5) i Kina (54,9), čiji je rast i u ovom slučaju nevjerojatnih 25,6 posto, a još je impresivniji podatak da su od 2000. svoju potrošnju Kinezi učetverostručili! Ako se najmnogoljudnija zemlja svijeta nastavi razvijati takvom brzinom, za nekoliko godina mogli bismo je vidjeti na prvom mjestu turističkih potrošača, jer se porast bogatstva stanovništva sve više očituje i u većem broju putovanja. Naravno, zbog mnogobrojnog stanovništva, potrošnja iznosi svega 41 dolar po stanovniku, što je uvjerljivo najmanje među deset vodećih potrošača. Među velikih deset najviše po stanovniku troše Australci, čak 1014 dolara, što je dovoljno da se Australija nađe na desetom mjestu po ukupnoj potrošnji.

Kako stoji hrvatski turizam?

U izvješću UNWTO-a nije naveden podatak o dolascima stranih turista u Hrvatsku u 2010. godini. Razlog je moguće tražiti u promjeni metodologije brojanja do koje je lani došlo, zbog čega je usporedba otežana. Stoga ćemo koristiti podatke Državnog zavoda za statistiku i uzeti da je broj stranih dolazaka bio 4,8 posto veći. Kako je 2009. zabilježeno 9,335 milijuna stranih dolazaka, što stoji i u UNWTO-ovom izvješću, dolazimo do lanjske brojke od 9,783 milijuna međunarodnih dolazaka. To nas stavlja na 13. mjesto u Europi, pri čemu su sve zemlje koje su ispred nas barem dvostruko mnogoljudnije od Hrvatske i, osim Nizozemske, značajno veće.

Posebno nas može veseliti i to što je Hrvatska zabilježila rast viši od europskog (+3,3 posto), a taj rezultat još je vrjedniji kada znamo da je regija Južna Europa/Mediteran, čijim rezultatima pridonosi i Hrvatska, zabilježila rast od 2,8 posto, pa smo tako lani po kriteriju međunarodnih dolazaka ostvarili čak dva posto bolji rezultat od europske mediteranske konkurencije.

Pogled na europsku statistiku brzo razbija neke od u razgovorima često spominjanih teza, poput one da Prag ili Budimpešta sami imaju više turista nego Hrvatska ili da zarade više nego Hrvatska. Jasno je da to nije točno, jer cijela Češka ima 6,334 milijuna dolazaka, dakle značajno manje od Hrvatske. Mađarska je znatno bliže s 9,51 milijuna stranih dolazaka, što je opet manje nego Hrvatska.

Kada promatramo prihode, Hrvatska također bilježi bolje rezultate od obje zemlje. Naših 8,268 milijardi dolara uprihođenih od turizma u 2010. 15-ak je posto više od češkog prihoda (6,671 milijardi dolara) i 53 posto više od mađarskog prihoda (5,381 milijardi). Među svim europskim zemljama, zauzimamo 16. mjesto, pri čemu su četiri države ispred nas po prihodu, unatoč manjem broju stranih turističkih dolazaka. To su Belgija, Portugal, Švedska i Švicarska, a Ukrajina ima mnogo manji prihod unatoč znatno većem broju stranih dolazaka.

Europski turistički rezultati u 2010.

Sve u svemu, Hrvatska za zemlju te veličine ostvaruje vrlo dobre rezultate, ali svakako postoji prostor za daljnji napredak, pogotovo na području povećanja prihoda, što je vidljivo i po zemljama koje uspijevaju ostvariti znatno više prihode po dolasku stranih turista. Nakon dvije godine pada prihoda od turizma, pretpostavlja se da je ovo godina preokreta trenda, pa se nadamo da će se najave i obistiniti, a Hrvatska još bolje koristiti svoj turistički potencijal.